Epistaza je oblik interakcije nealelnih gena, odnosno njihovihalela. Epistaza znači da je proizvoj jednog od alel nekog drugog od uključenih gena zasjenjen u fenotipu. Ime epistaza, ovom obliku interakcije nealelnih gena je dao William Bateson, 1909. U principu, epistaza može djelovati kao da jedan gen proizvodi supstancu koju koriste drugi geni. Supstanca može izostati kao proizvod jedanogh genase ili drugi gen ne može se izraziti.[1][2][3][4][5][6][7]
^Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Kapur Pojskić L., ured. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN978-9958-9344-8-3.
^Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1986). Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo. ISBN86-01-00723-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN9958-9344-3-4.
^Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN9958-9344-2-6.
^Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-581-0.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)