Instinkt

Instinktivno ponašanje otresanja vode iz mokrog krzna
Beba kožaste kornjače instinktivno bira put do otvorenog okeana

Instinkt ili urođene ponašanje je inerentna sklonost živih organizama prema određenom kompleksu ponašanja. Najjednostavniji primjer instinktivnog ponašanja je obrazac fiksne akcije, u kojoj je vrlo kratki do srednje dug slijed radnji, bez varijacija, koje se obavljaju kao odgovor na jasno definirane stimulanse. Bilo koje ponašanje je instinktivno ako se obavlja bez osnova prethodnog iskustva (koje je u vezi sa učenjem), odakle potiče izraz urođenih bioloških faktora. Mladi morske kornjače, tek izležene na plaži, automatski će se kretati prema okeanu. kengur penje se u torbicu svoje majke na kojoj se rodio. Pčele komuniciraju plesom u pravcu izvora hrane bez formalne instrukcije. Ostali primjeri uključuju životinjske borbe, ponašanje udvaranja, interne funkcije bijega, gradnju gnijezda.[1][2][3][4]

Instinkti su urođeni složeni obrasci ponašanja mladunaca, koji postoje u većini pripadnika vrste, a treba ih razlikovati od refleksa, koji su jednostavni odgovori organizma na određeni podsticaj, kao što su kontrakcije zjenica u odgovoru na jaku svetlost ili grčevito kretanje potkoljenice kada se udari tetiva koljena. Odsustvo voljnog kapaciteta ne smije se miješati sa nemogućnosti mijenjanja fiksnog obrasca akcije. Naprimjer, ljudi mogu biti u mogućnosti da modificiraju obrazac stimulirane fiksne akcije po svjesnom prepoznavanju momenta aktiviranja i jednostavno prestati da to rade, a životinje bez dovoljno jakog voljnoog kapacitet možda neće biti u mogućnosti da se odvoje od fiksnog obrasca djelovanja, koji je jednom aktiviran.[5] Uloga nagona u određivanju ponašanja životinja varira od vrste do vrste. Što je složeniji nervni sistem životinje, to je veća uloga moždane kore i socijalnog učenja, a instinkti igraju manju ulogu. Poređenje između krokodila i slona ilustrira kako sisarI, naprimjer, u velikoj meri zavise od socijalnog učenja. Lavice i čimpanze koje su odrastale u zoološkim vrtovima daleko od mjesta rođenja majke najčešće odbijaju svoje potomstvo, jer nisu naučile vještine materinstva. To nije slučaj sa jednostavnijim vrstama kao što su kod gmizavaca.[6]

U svakodnevnom govoru, riječ instinkt se često koristi da se odnosi na intuiciju ili čak vidovitost.

  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ Lorenz, Konrad (1977). Behind the Mirror: A Search for a Natural History of Human Knowledge. New York: Harcourt Brace Jovanovich. ISBN 0-15-111699-7.
  6. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999). Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo. ISBN 9958-21-091-6.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy