Back Kiseljak BS Kiseljak (lungsod sa Bosniya ug Ersogobina, Federation of Bosnia and Herzegovina, lat 43,94, long 18,08) CEB Kiseljak Czech Kiseljak German Kiseljak English Kiseljak Spanish Kiseljak Estonian کیسهلیاک Persian Kiseljak (Bosnie centrale) French Կիսելյակ Armenian
Ovo je glavno značenje pojma Kiseljak. Za druga značenja pogledajte Kiseljak (razdvojba).| Kiseljak | |
|---|---|
Panoramski pogled na Kiseljak, Crkva sv. Ilije proroka i izvor mineralne vode | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija |  Središnja Bosna |
| Vlast | |
| • Načelnik | Mladen Mišurić-Ramljak (HDZ BiH) |
| Površina | |
| Općina | 165 km² |
| Visina | 475 m |
| Stanovništvo (2013.) | |
| Općina | 20 722 |
| Naseljeno mjesto | 3554 |
| Poštanski broj | 71250 |
| Pozivni broj | (+387) 030 |
| Dan općine | 20. srpnja |
| Zaštitnik | Sveti Ilija |
| Stranica | https://www.opcina-kiseljak.org |
 | |
 Položaj općine Kiseljak u Bosni i Hercegovini | |
Kiseljak je općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u Županiji Središnjoj Bosni.
Udaljen je oko 36 km sjeverozapadno od Sarajeva[1] i oko 55 km jugoistočno od Travnika. Poznat je po izvoru mineralne vode Sarajevskom kiseljaku,[1] kiseljačkim pogačicama i banjskom lječilištu. Prema popisu iz 2023. u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja 20 772 žitelja. Većinu stanovništva čine Hrvati.
Kiseljak se prvi put spominje u 16. stoljeću. U Podastinju blizu Kiseljaka pronađeni su stećci iz srednjega vijeka i rimskoga doba.[1] Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela Austro-Ugarska, Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme rata u BiH i bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kiseljak postaje sjedište brigade »Josip ban Jelačić« i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
O Kiseljaku je Jozo Penava skladao pjesmu koja je postala svojevrsna »himna« općine.
- ↑ a b c Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2021. Kiseljak. enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Pristupljeno 13. studenoga 2023.