Magnolija

Magnolija
(Rod cvjetnica Magnolia)
Magnolia sieboldii
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedMagnoliales
PorodicaMagnoliaceae
RodMagnolia
Podrodovi
  • Magnolia
  • Yulania
  • Gynopodium
Sinonimi
  • Michelia L. (1753).
  • Champaca Adans. (1763).
  • Lassonia Buc'hoz (1779).
  • Talauma A.Juss. (1789).
  • Kobus Kaempf. ex Salisb. (1807).
  • Gwillimia Rottler ex DC. (1818).
  • Blumia Nees ex Blume (1823).
  • Manglietia Blume (1823).
  • Aromadendron Blume (1825).
  • Guillimia Rchb. (1828).
  • Sphenocarpus Wall. (1829), nom. nud.
  • Lirianthe Spach (1839).
  • Liriopsis Spach (1839).
  • Tulipastrum Spach (1839).
  • Yulania Spach (1839).
  • Buergeria Siebold & Zucc. (1845).
  • Santanderia Céspedes ex Triana & Planch. (1862).
  • Sampacca Kuntze (1891).
  • Alcimandra Dandy (1927).
  • Elmerrillia Dandy (1927).
  • Kmeria Dandy (1927).
  • Pachylarnax Dandy (1927).
  • Svenhedinia Urb. (1927).
  • Paramichelia Hu (1940).
  • Parakmeria Hu & W.C.Cheng (1951).
  • Paramanglietia Hu & W.C.Cheng (1951).
  • Micheliopsis H.Keng (1955).
  • Tsoongiodendron Chun (1963).
  • Dugandiodendron Lozano (1975).
  • Manglietiastrum Y.W.Law (1979).
  • Sinomanglietia Z.X.Yu (1994).
  • Woonyoungia Y.W.Law (1997).[1]

Magnolije (lat. Magnolia) veliki su rod cvjetnica u porodici Magnoliaceae iz razreda Magnoliopsida, divizija Tracheophyta.[2] Tipska vrsta je Magnolia virginiana.

Rod Magnolia ima oko 210 vrsta, čiji broj zavisi od taksonomskog pristupa. Najnovija molskaa i morfološka istraživanja pokazuju da su bivši rodovi Talauma, Dugandiodendron, Manglietia, Michelia, Elmerrillia, Kmeria, Parakmeria, Pachylarnax (i mali broj monospecifičnih rodova) svi pripadaju istom rodu, Magnolia s. l. (sl = sensu lato: u širem smislu, za razliku od s. s. = sensu stricto: u užem smislu). Rod Magnolia s. s. sadrži oko 120 vrsta.

Magnolia drevni je rod. Pojavljujući se prije pčela, teoretizira se da su cvjetovi evoluirali u pravcu koji bi podsticao oprašivanje putem tvrdokrilaca.[3] Kako bi se izbjegla šteta od oprašivanja takvim insektima, cvjetovi plodnice cvijeta Magnolia izuzetno su žilave.[4]

Fosilizirani primjerci M. acuminata pronađeni su iz doba od prije 20 miliona godina, a biljke koje se mogu prepoznati pripadaju porodici Magnoliaceae potiču od prije 95 miliona godina.[5] Drugi aspekt roda magnolij za koji se smatra da predstavlja predačko stanje je da je cvjetni pupoljak zatvoren u braktejama a ne u cvjetnim čašicama, dijelovi perijanta su nediferencirani i nazivaju se tepali, u kojima nema razlike između čašičnih listova i latica. To obilježje, Magnolia dijeli s nekoliko drugih cvjetnica u blizini baze roda cvjetnica, poput Amborella i Nymphaea (kao i sa mnogo novijih biljaka poput roda Lilium).

Prirodni raspon rasprostranjenja vrsta roda Magnolia vrsta je disjunktna distribucija, s glavnim središtem na istoku i jugoistoku Azije i sekundarnim centrom u istočnoj Sjevernoj Americi, Srednjoj Americi, zapadnoj Indiji, a neke vrste u Južnoj Americi.

  1. ^ Sinonims Kew
  2. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV". Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1–20. doi:10.1111/boj.12385. ISSN 0024-4074.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Peigler, Richard (1988). "A review of pollination of Magnolias by beetles, with a collecting survey made in the Carolinas" (PDF). Magnolia. 24 (45): 1–7.
  4. ^ Bernhardt, P. (2000). "Convergent evolution and adaptive radiation of beetle-pollinated angiosperms" (PDF). Plant Systematics and Evolution. 222 (1–4): 293–320. doi:10.1007/bf00984108. Arhivirano s originala (PDF), 23. 12. 2015.
  5. ^ Crane, P.R. (1988). "The phylogenetic position and fossil history of the Magnoliaceae". u Hunt, David R. (ured.). Magnolias and their allies: Proceedings of an International Symposium, Royal Holloway, University of London, Egham, Surrey, U.K., 12-13 April 1996. Milbourne Port. str. 21. ISBN 9780951723487. OCLC 40781614.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy