Mikoriza

Mnoge upadljive gljive kao što je leteći agarik (gore lijevo) formiraju ektomikorizu (gore desno) sa stablima bez korjena. Arbuskularna mikoriza (dolje lijevo) je vrlo česta, uključujući i vrste usjeva, kao što je pšenica (dolje desno).

Mikoriza (grč. μυκός – mykós = gljiva + ριζα – riza = korijenje),^[1] je simbiotski oblik interakcije između gljiva i korijenja viših biljaka (sudovnjača).^[2][3][4] U mikoriznom kompleksu, gljive kolonizuju korijene biljke domaćina ili unutarćelijski, kao kod gljiva koje rastu na nadzemnim dijelovima drveća (AMF ili AM) ili pak vanćelijski, kao u ektomikoriznih gljiva. Oni su važna komponenta živog svijeta tla i hemije zemljišta.

1. ^ Frank, A. B. (1885). "Über die auf Würzelsymbiose beruhende Ehrnährung gewisser Bäum durch unterirdische Pilze". Berichte der Deutschen Botanischen Gesellschaft (jezik: njemački). 3: 128–145.
2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2002): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
4. ^ Kirk, P. M.; Cannon, P. F.; David, J. C.; Stalpers, J. (2001). Ainsworth and Bisby’s Dictionary of the Fungi (9th izd.). Wallingford, UK: CAB International. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)