Paulovnija

Šablon:Automatic taxobox

Paulownia ( /pɔːˈlniə/ paw-LOH -nee-ə ) je rod od sedam do 17 vrsta tvrdog drveta (u zavisnosti od taksonomskog autoriteta) u porodici Paulowniaceae, reda Lamiales. Rod, prvobitno Pavlovnia, ali se sada obično piše Paulownia/Paulovnija, nazvan je u čast Ane Pavlovne, kraljice Holandije (1795–1865), kćerke ruskog cara Pavla I. Iz istog razloga se naziva i "princezino drvo".[1]

U Sjevernu Ameriku je uvezena 1844. godine iz Europe i Azije, gdje je prvobitno bila tražena kao egzotično ukrasno drvo. Njeni plodovi (botanički kapsule) također su korišteni kao materijal za pakovanje robe koja se otpremala iz istočne Azije u Sjevernu Ameriku, što je dovelo do stvaranje šumaraka paulovnije gdje su bacani u blizini velikih luka. Drvo se nije značajno zadržalo u američkim baštama, dijelom zbog svojih prezimljenih smeđih plodova koje neki smatraju ružnim.[2] U nekim područjima se izbjegava uzgoj i nalazi se na zapuštenim parcelama. Neki američki autoriteti smatraju da je rod invazivna vrsta,[3] ali u Europi se ne smatra i uzgaja se u vrtovima.

Drveće paulovnije daje čak 20 miliona sićušnih sjemenki godišnje. Međutim, sjeme je vrlo osjetljivo na biotu tla i dobro se kolonizira samo na sterilnim tlima (kao što je nakon požara s visokim temperaturama). Dobro drenirano tlo je također neophodno. Uspješne plantaže obično kupuju biljke koje su profesionalno razmnožene iz korijenskih reznica ili sadnica.[4] Iako su sjeme, sadnice i korijenje, čak i zrelih stabala, podložni truljenju, drvo nije i koristi se za izgradnju čamaca i daski za surfanje.

Dimenzionalno stabilna i s obzirom na njegovu ravnu strukturu i malu težinu, drvo paulovnije je izuzetno jednostavno za obradu i navodno je otporno na propadanje, uz pristojne vremenske uslove.[5]

Drveće može sazrijeti za manje od 10 godina i proizvodi jako, lahko drvo, dobro kao ogrijevno drvo, sa čak većim odnosom čvrstoće i težine od drveta balze.[6] Njegova gustina je niska i iznosi oko 280 kg/m 3 ,[6][7][8] iako znatno više od balzinih vrlo niskih 160 kg/m3 .[9][10]

  1. ^ Rush Industries, 2000.
  2. ^ Hu, Shiu-Ying (1961). "The Economic Botany of the Paulownias". Economic Botany. 15 (1 (Jan. - Mar., 1961)): 11–27. doi:10.1007/BF02906759.
  3. ^ "Paulownia tomentosa". www.tsusinvasives.org. Pristupljeno 20. 12. 2019.
  4. ^ Cultivation of Paulownia - 3. Sexual & Asexual Propagation Arhivirano 27. 10. 2021. na Wayback Machine www.kalliergeia.com, accessed 20 May 2020
  5. ^ characteristics
  6. ^ a b "Paulownia | The Wood Database - Lumber Identification (Hardwood) Common Name(s): Paulownia, Royal Paulownia, Princess Tree, Kiri" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 12. 2019.
  7. ^ Koman, Szabolcs; Feher, Sandor (1. 3. 2020). "Physical and mechanical properties of Paulownia clone in vitro 112". European Journal of Wood and Wood Products (jezik: engleski). 78 (2): 421–423. doi:10.1007/s00107-020-01497-x.
  8. ^ "Physical and mechanical properties of paulownia tomentosa wood planted in hungaria". ResearchGate (jezik: engleski).
  9. ^ "Balsa | WoodSolutions". www.woodsolutions.com.au.
  10. ^ Borrega, Marc; Ahvenainen, Patrik; Serimaa, Ritva; Gibson, Lorna (1. 3. 2015). "Composition and structure of balsa (Ochroma pyramidale) wood". Wood Science and Technology (jezik: engleski). 49 (2): 403–420. doi:10.1007/s00226-015-0700-5.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy