Plazmodezme su kanali mikroskopske veličine, koji povezuju ćelijske zidovebiljnih ćelija[2] i ćelija nekih algi, omogućavajući međusobni transport i komunikaciju. Plazmodezme su evoluirale u nekoliko nezavisnnih loza,[3] i vrsta koje uključuju predstavnike taksona Charophyceae, Charales, Coleochaetales i Phaeophyceae (koje su sve alge), kao i Embryophyta, poznatije kao kopnene biljke.[4] Za razliku od životinjskih ćelija, skoro svaka biljna je omotana u polisaharidnićelijski zid. Susjedne biljne ćelije su stoga odvojene parom ćelijskih zidova i internom srednjom lamelom, formirajući vanćelijski domen poznat kao apoplast. Iako ćelijski zidovi propuštaju male rastvorljive proteine i druge rastvorene supstance, plazmodezme omogućavaju direktan, uređen, simplastni transport materija između ćelija. Postoje dva oblika plasmodezmi:
primarne plazmodezme, koje se formiraju u toku ćelijske diobe, i
sekundarne plazmodezme, koje se mogu formirati između zrelih ćelija.[5]
^Maule, Andrew (decembar 2008). "Plasmodesmata: structure, function and biogenesis". Current Opinion in Plant Biology. 11 (6): 680–686. doi:10.1016/j.pbi.2008.08.002. PMID18824402.