Prolaktin

Prolaktin ]
Identifikatori
Simbol	PRL
HGNC	9445
OMIM	176760
PDB	[http://www.rcsb.org/pdb/cgi/explore.cgi?pdbId=1n9d 1n9d, 1rw5, 2q98, 3d48 1n9d, 1rw5, 2q98, 3d48]
UniProt	P01236
Pretraga za Strukture Swiss-model Domene InterPro

Prolaktin (lat. prefiks pro- = za + lac, lactis = mlijeko), skr. PRL – poznat i kao luteotropni hormon (LTH), laktotropin, mamotropin – je hormon prednjeg režnja hipofize. Njegovo lučenje kontrolira hipotalamus, preko dva hormona, od kojih jedan ga koči (PIH, eng. Prolactin Inhibiting Hormone), a drugi podstiče (PRH, eng. Prolactin Releasing Hormone).^[1][2]

Ovaj peptidni hormon je otkrio Henry Friesen.

Tokom trudnoće, priprema dojke za laktaciju i, nakon porođaja, stimulira stvaranje i lučenje mlijeka. Inhibira oslobađanje gonadotropina, što uvjetuje pojavu da dojilje nemaju ovulacije pa ni mjesečne cikluse menstruacija.

Razina prolaktina u krvi počinje rasti od 5. sedmice trudnoće, a tokom poroda je 10 do 20 puta veća nego kod žena koje nisu bremenite. Nakon poroda ta koncentracija se, za nekoliko sedmica, diže na razinu prije trudnoće, ali pri svakom dojenju nervni signali iz bradavice dojke se proslijeđuju u hipotalamus, koji snažno podstiče lučenje prolaktina, što omogućava stvaranje dovoljne količine mlijeka za slijedeće dojenje.^[3][4]

Prolaktin je kod ljudi kodiran sa PRL genskog lokusa.^[5] Prvenstveno je vezan za lučenje mliječnih žlijezda, tj. laktaciju. U toku dojenja, dječje sisanje bradavica podstiče proizvodnju oksitocina, što stimulira refleks otpuštanja mlijeka,^[6] čime se otvara mogućnost da se dojka puni novim mlijekom u procesu laktogeneze (stvaranja mlijeka), u pripremi za slijedeći obrok. Hipofizno kontrolirano lučene prolaktina reguliraju neuroendokrini neuroni u hipotalamusu, a najvažniji od njih su neurosekrecijski tuberoinfundibulski (TIDA) neuroni arkuatnog jezgra (lat. nucleus arcuatus hypothalami). Oni izlučuju dopamin koji djeluje na dopaminske receptore D2 laktotrofa, što koči lučenje prolaktina. Tireotropin oslobađajući hormon su stimulansi oslobađanja prolaktina.

Vazoaktivni intestinski peptid i histidin izoleucin peptid, kod ljudi, pomažu regulaciju lučenje prolaktina. Funkcije tih hormona kod ptica mogu biti veoma različite.^[7] Prolaktin se ponekad klasificira i kao gonadotropin.^[8] Kod ljudi on ima slab luteotropni efekat, dok je njegov učinak suzbijanja klasičnih gonadotropnih hormona važniji.^[9]

1. ^ Barsh G. S., Seeburg P. H., Gelinas R. E. (1983): The human growth hormone gene family: structure and evolution of the chromosomal locus. Nucleic Acids, 11 (12): 3939–3958.| pmid = 6306568 | pmc = 326017.
2. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
3. ^ Voet D., Voet J. (1995): Biochemistry, 2nd Ed. Wiley, http://www.wiley.com/college/math/chem/cg/sales/voet.html.
4. ^ Hunter G. K. (2000): Vital Forces. The discovery of the molecular basis of life. Academic Press, London 2000, ISBN 0-12-361811-8.
5. ^ Evans AM, Petersen JW, Sekhon GS, DeMars R (1989). "Mapping of prolactin and tumor necrosis factor-beta genes on human chromosome 6p using lymphoblastoid cell deletion mutants". Somat. Cell Mol. Genet. 15 (3): 203–13. doi:10.1007/BF01534871. PMID 2567059. Nepoznati parametar |month= zanemaren (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
6. ^ Bartholomew, Edwin F.; Martini, Frederic; Ober, William B. (2007). Essentials of anatomy & physiology. San Francisco: Pearson/Benjamin Cummings. str. 340. ISBN 978-0-8053-7303-5. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
7. ^ Kulick R, Chaiseha Y, Kang S, Rozenboim I, El Halawani M (2005). "The relative importance of vasoactive intestinal peptide and peptide histidine isoleucine as physiological regulators of prolactin in the domestic turkey". Gen Comp Endocrinol. 142 (3): 267–73. doi:10.1016/j.ygcen.2004.12.024. PMID 15935152.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
8. ^ Marieb, E.N. and Hoehn, K. (2006). Human Physiology & Anatomy. 7th ed. London: Benjamin Cummings. pp. 605
9. ^ "MESH entry on Gonadotropins". Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |coauthors= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)