Back تربنتين Arabic Шкіпінар Byelorussian Терпентин Bulgarian Trementina Catalan Terpentýn Czech Terpentin Danish Terpentin German Τερεβινθέλαιο Greek Turpentine English Aguarrás Spanish
| Terpentin | |
|---|---|
 | |
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Terpentin |
| Molekularna formula | C10H16 |
| CAS registarski broj | 9005-90-7 |
| Kratki opis | Viskozna tečnost sa mirisom smole |
| Osobine1 | |
| Agregatno stanje | Tečno |
| Tačka topljenja | –55 |
| Tačka ključanja | 154 |
| Rastvorljivost | 20 mg/L |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 |  2
3
0
COR
|
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
Terpentin – zvani i terpentinski duh, terpentinsko ulje, drveni terpentin, terebentin –[1] je tečnost dobijena destilacijom smole ubrane sa živih stabala, uglavnom bora. Uglavnom se koristi kao specijalizovani rastvarač, a također je i izvor materijala za organske sinteze.
Terpentin se sastoji od terpena, prvenstveno monoterpena alfa- i beta-pinena, sa manjim količinama karena, kamfena, dipentena i terpinolena .[2]
Riječ terpentin potiče (putem francuske i latinske), izvorno grčke riječi τερεβινθίνη – terebintin = smola, pridjev τερεβίνθινος, izvedenog iz grčke imenice (τερέβινθος), za vrstu drveća Pistacia terebinthus (pistacija).[3]Mineralni terpentin ili drugi naftini destilati koriste se za zamjenu terpentina, iako se sastavne hemikalije veoma razlikuju.[4]
- ^ Mayer, Ralph (1991). The Artist's Handbook of Materials and Techniques (Fifth izd.). New York: Viking. str. 404. ISBN 0-670-83701-6.
- ^ Kent, James A. Riegel's Handbook of Industrial Chemistry (Eighth Edition) Van Nostrand Reinhold Company (1983) ISBN 0-442-20164-8 p.569
- ^ Barnhart, R. K. (1995). The Barnhart Concise Dictionary of Etymology. New York: Harper Collins. ISBN 0-06-270084-7.
- ^ "Solvents", Ullmann's Encyclopedia of Industrial Chemistry, Weinheim: Wiley-VCH, 2005, doi:10.1002/14356007.a24_437 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)