Back Аботаника Abkhazian Plantkunde Afrikaans Botanik ALS ሥነ ዕጽ Amharic Botanica AN علم النبات Arabic علم النبات ARZ উদ্ভিদবিজ্ঞান Assamese Botánica AST Botanika Azerbaijani
| Dio serije o |
| Biologiji |
|---|
 |
Botanika (grčki: βοτάνη botane - biljka, trava, a koja je izvedena od βόσκειν (boskein), "hraniti" ili "pasati".[1][2][3]) koja se također naziva i nauka o biljkama ili fitologija jest nauka koja proučava život biljaka i grana je biologije. Razvila se u 18. stoljeću.
Naučnici koji su specijalizovani za ovu oblast nazivaju se botaničari.
Život biljaka može se proučavati preko ćelija, biljnih organa, jedinki i biljnih populacija. Proučava se anatomija biljaka, njihova fiziologija i klasifikacija. Nekada su u grupu biljaka botaničari ubrajali i gljive, bakterije i viruse. U moderno vrijeme, gljive, bakterije i virusi više se ne klasifikuju kao vrste biljaka, ali botaničari često proučavaju i te oblike života. Botanika je važna nauka iz mnogo razloga. Biljke su sastavni dio života na Zemlji i proizvode kisik, hranu, vlakna, gorivo i lijekove. Također, apsorbiraju ugljik-dioksid u procesu fotosinteze, koji bi bez njih bio nezamisliv.
Danas botaničari (u strogom smislu) proučavaju oko 410.000 vrsta kopnenih biljaka od kojih su oko 391.000 vrsta vaskularne biljke (uključujući oko 369.000 vrsta cvjetnica),[4] a oko 20.000 su mahovine.[5]
U 19. i 20. vijekurazvijene su nove tehnike za proučavanje biljaka, uključujući metode optičke mikroskopije i snimanja živih stanica, elektronsku mikroskopiju, analizu broja hromozoma, hemiju biljaka i strukturu i funkciju enzima i drugih proteina. U posljednje dvije decenije 20. stoljeća, botaničari su iskoristili tehnike molekularne genetičke analize, uključujući genomiku i proteomiku i DNK sekvence kako bi preciznije klasifikovali biljke.
Moderna botanika je široka, multidisciplinarna nauka sa doprinosima i uvidima iz većine drugih oblasti nauke i tehnologije. Teme istraživanja uključuju proučavanje strukture biljaka, rasta i diferencijacije, reprodukcije, biohemije i primarnog metabolizma, hemijskih proizvoda, razvoja, bolesti, evolucionih odnosa, sistematike i taksonomije biljaka. Dominantne teme u nauci o biljkama 21. vijeka su molekularna genetika i epigenetika, koje proučavaju mehanizme i kontrolu ekspresije gena tokom diferencijacije biljnih ćelija i tkiva. Botanička istraživanja imaju različite primjene u obezbjeđivanju osnovnih namirnica, materijala kao što su drvo, ulje, guma, vlakna i lijekovi, u modernoj hortikulturi, poljoprivredi i šumarstvu, razmnožavanju biljaka, uzgoju i genetskoj modifikaciji, u sintezi hemikalija i sirovina za građevinarstvo i proizvodnje energije, u upravljanju okolinom i održavanju biodiverziteta.
- ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert (1940). Botane (βοτάνη). Oxford: Clarendon Press via Perseus Digital Library, Tufts University. Neispravna vrijednost parametra
|url-status=20. 2. 2021(pomoć) - ^ Gordh, Gordon; Headrick, D.H. (2001). A Dictionary of Entomology. Cambridge, MA: CABI Publishing. str. 134. ISBN 978-0-85199-291-4. Neispravna vrijednost parametra
|url-status=6. 10. 2020(pomoć) - ^ "Botany". Online Etymology Dictionary. 8. 9. 2017. Pristupljeno 24. 2. 2012.
- ^ Kew, RBG (28. 9. 2016). "The State of the World's Plants Report – 2016 (PDF)" (PDF). Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN 978-1-84246-628-5. Arhivirano s originala (PDF), 28. 9. 2016. Pristupljeno 28. 9. 2016.
- ^ "Bryophytes (Mosses and liverworts)". The Plant List (superseded by World Flora Online). 13. 3. 2017. Arhivirano s originala, 6. 6. 2017. Pristupljeno 12. 7. 2023.