Back هدف علم الأحياء الجزيئي الرئيسي Arabic Централна догма в молекулярната биология Bulgarian আণবিক জীববিজ্ঞানের কেন্দ্রীয় মতবাদ Bengali/Bangla Dogma central Catalan Centrální dogma molekulární biologie Czech Molekylærbiologiens centrale dogme Danish Zentrales Dogma der Molekularbiologie German Κεντρικό δόγμα της μοριακής βιολογίας Greek Central dogma of molecular biology English Centra dogmo de molekula biologio Esperanto
Centralna dogma molekularne biologije je u početnom obliku formulirana 1958. u jednom simpozijskom radu Francisa Cricka [1], koju je zatim potvrdio u članku objavljenom u elitnom žurnalu pod nazivom Nature 1970.[2]
Centralna dogma molekularne biologije se bavi detaljnim prijenosom bioloških informacija po sistemu ostatak-po-ostatak njenih informacijskih sekvenci. Ona počiva na stajalištu da se tok ovakve informacije ne može vratiti u obrnutom smjeru, ni na jednoj od prolaznih tačaka njene realizacije. Ukratko, konačni proizvod njene realizacije, (protein) se ne može vratiti u bilo koji drugi protein ili nukleinsku kiselinu. Prema mišljenju Marshalla Nirenberga:
DNK stvara RNK koji onda stvara protein.
Centralna dogma je okvir za razumijevanje prenosa informacija između polimerno strukturiranih sekvenci informacije (biopolimera), najčešćim ili uopće u živim organizmima. Postoje tri glavne klase takivih biopolimera: DNK, RNK ( nukleinske kiseline) i proteini. Moguće je zamisliti 9 (=3×3) pravaca međusobnog prijenosa biološke poruke među njima. Prema ovoj centralnoj dogmi molekularne biologije podijeljeni su u tri grupe od po tri:
- tri opća transfera (za koje se smatra da se normalno javljaju u većini ćelija),
- tri specijalna transfera (koji se javljaju pod posebnim uslovima, kod nekih virusa ili u laboratoriji), i
- tri nepoznata transfera (za koje se vjeruje da se ne javljaju).
Generalni transferi opisuju normalni protok biološke informacije:
- DNK se može samokopirati sa jenog na drugi polulanac nukleotida DNK (replikacija DNK),
- DNK informacija se može kopirati na iRNK (transkripcija), i
- proteini se mogu sintetizirati prema iRNK informaciji kao prepis (template) putem translacije
- ^ Crick F. H. C. (1958): On protein synthesis. Symp. Soc. Exp. Biol. XII, 139-163. (pdf, early draft of original article)
- ^ Crick F. (1970): Central dogma of molecular biology. Nature, 227 (5258): 561–563. http://www.nature.com/nature/focus/crick/pdf/crick227.pdf .
- ^ Leavitt S. A., Marshall Nirenberg M. (2010): Deciphering the genetic code: Marshall Nirenberg. Office of NIH History. http://history.nih.gov/exhibits/nirenberg/glossary.htm.