Leta

Leta
Leto s bebsama Apolonom i Artemidom, Francesco Pozzi (1824)
GrupeTitani
RoditeljiKej i Feba
Suprug(a)Zeus
SestreAsterija
MitologijaGrčka mitologija

Leta (grč. Λητώ, Lêtố) je boginja muzike i lova[1] u grčkoj mitologiji. Kralj bogova Zeus otac je njenih blizanaca,[2] Apolona i Artemide, koje je Leta začela nakon što je njena skrivena ljepota slučajno zapela za oko Zeusa. Klasični grčki mitovi bilježe malo toga o Leti osim o njenoj trudnoći i traženju mjesta gde bi mogla da rodi Apolona i Artemide, budući da je Hera, Zeusova žena, u svojoj ljubomori naredila svim zemljama da je izbegavaju i uskrate joj zaklon. U mitovima Hera je obično ta koja šalje monstruoznog Pitona, džinovsku zmiju, protiv Lete da je progoni i da joj naudi. Leta je na kraju pronašla ostrvo, Delos, koje nije bilo spojeno s kopnom ili s okeanskim dnom, stoga se nije smatralo kopnom ili ostrvom i mogla je roditi.[3] U nekim pričama, Hera je dodatno mučila Letu odgađajući porođaj, ostavljajući Letu u agoniji danima prije nego što je uspjela roditi blizance, posebno Apolona. Kada su se Apolon i Artemida rodili i odrasli, Leta se povlači, kako bi postala majčinska figura na Olimpu, a njena uloga je već odigrana.

Osim mita o rođenju Artemide i Apolona, Leta se pojavljuje i u drugim značajnim mitovima, obično gdje kažnjava smrtnike zbog njihove oholosti prema njoj. Nakon što su neki likijski seljaci spriječili nju i njenu djecu da piju iz fontane, Leta ih je sve pretvorila u žabe koje nastanjuju fontanu. U priči o Niobi, kraljica Niobe se hvali da je bolja majka od Lete jer je rodila četrnaestoro dece, a Leta samo dvoje. Leta traži od svoje djece blizanaca da je osvete, a oni odgovaraju tako što za kaznu ubiju sve Niobine sinove i kćeri. U drugom mitu, gigantski Titije je pokušao da ugrozi Letu, te su Artemida i Apolon ubili. Leta se obično nalazi na Olimpu među ostalim bogovima, nakon što je zauzela svoje mjesto pored Zeusa, ili prateći i pomažući svom sinu i kćeri u njihovim raznim nastojanjima.

U antici, Leta je obično obožavana zajedno sa svojom djecom blizancima, posebno na svetom ostrvu Delos, kao kourotrofno božanstvo, boginja majčinstva; u Likiji je bila boginja majka. U rimskoj mitologiji, Letin rimski ekvivalent je Latona, latinizacija njenog imena, pod uticajem etrurskog Letuna.[4] U antičkoj umjetnosti ona je predstavljena kao skromna žena sa velom u prisustvu svoje djece i Zeusa, obično kao kidnapovana od Titija.

  1. ^ Hesiod, Theogony 404–409
  2. ^ Pindar consistently refers to the god Apollo and the goddess Artemis as twins; other sources instead give separate birthplaces for the siblings.
  3. ^ Károly Kerényi notes, The Gods of the Greeks 1951:130, "His twin sister is usually already on the scene".
  4. ^ Letun noted is passing in Larissa Bonfante and Judith Swaddling, Etruscan Myths (series: The Legendary Past) (British Museum/University of Texas Press) 2006, str. 72.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy