Maltretiranje

Maltretiranje je upotreba sile, prinude, štetnog zadirkivanja ili prijetnje, za zlostavljanje, agresivnu dominaciju ili zastrašivanje. Ponašanje se često ponavlja i postaje uobičajeno. Jedan od osnovnih preduvjeta je percepcija (od strane nasilnika ili drugih) neravnoteže fizičke ili društvene moći. Ova neravnoteža razlikuje maltretiranje od sukoba.^[1][2] Maltretiranje je potkategorija agresivnog ponašanja koje karakterizira neprijateljska namjera, neravnoteža moći i ponavljanje tokom određenog vremenskog perioda.^[3]

Maltretiranje se može vršiti pojedinačno ili u grupi, nazvano mobing,^[4] u kojem nasilnik može imati jednog ili više sljedbenika koji su voljni pomoći primarnom nasilniku ili koji ga pojačavaju pružanjem pozitivnih povratnih informacija kao što je smijeh.^[5] Maltretiranje u školi i na radnom mjestu se također naziva "vršnjačko zlostavljanje".^[6] Robert W. Fuller je analizirao maltretiranje u kontekstu rangizma.^[7] Švedsko-norveški istraživač Dan Olweus kaže da se maltretiranje događa kada je osoba „izložena, više puta i tokom vremena, negativnim radnjama od strane jedne ili više drugih osoba“,^[8] i da se negativne radnje dešavaju „kada osoba namjerno nanosi ozljede ili neugodnost drugoj osobi, fizičkim kontaktom, riječima ili na drugi način".^[8] Individualno maltretiranje obično se karakteriše tako što se osoba ponaša na određeni način kako bi stekla moć nad drugom osobom.^[9]

1. ^ "School bullying is not a conflict: The interplay between conflict management styles, bullying victimization and psychological school adjustment". International Journal of Environmental Research and Public Health. 19 (18): 11809. 2022. doi:10.3390/ijerph191811809. ISSN 1661-7827. PMC 9517642 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 36142079 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
2. ^ Juvonen, J.; Graham, S. (2014). "Bullying in Schools: The Power of Bullies and the Plight of Victims". Annual Review of Psychology. 65: 159–85. doi:10.1146/annurev-psych-010213-115030. PMID 23937767.
3. ^ Burger, Christoph; Strohmeier, Dagmar; Spröber, Nina; Bauman, Sheri; Rigby, Ken (2015). "How teachers respond to school bullying: An examination of self-reported intervention strategy use, moderator effects, and concurrent use of multiple strategies". Teaching and Teacher Education. 51: 191–202. doi:10.1016/j.tate.2015.07.004.
4. ^ Noa Davenport; Ruth Distler Schwartz; Gail Pursell Elliott (1. 7. 1999). Mobbing: Emotional Abuse in the American Workplace. Civil Society Publishing. ISBN 978-0-9671803-0-4. Arhivirano s originala, 1. 1. 2014. Pristupljeno 28. 10. 2013.
5. ^ "A developmental perspective on popularity and the group process of bullying". Aggression and Violent Behavior. 43: 64–70. 2018. doi:10.1016/j.avb.2018.10.003. ISSN 1359-1789.
6. ^ Elizabeth Bennett (1. 1. 2006). Peer Abuse Know More!: Bullying from a Psychological Perspective. Infinity. ISBN 978-0-7414-3265-0. Arhivirano s originala, 14. 9. 2014. Pristupljeno 29. 10. 2013.
7. ^ Fuller RW (2017). "Learning to Seek". Learning in a Dignitarian World. Routledge. str. 29–40. ISBN 978-0-203-78742-7.
8. ^ ^{a b} "History". OLWEUS Bullying Prevention Program. Arhivirano s originala, 29. 10. 2013. Pristupljeno 28. 10. 2013.
9. ^ Valerie E. Besag (1989). Bullies and victims in schools: a guide to understanding and management. Open University Press. ISBN 978-0-335-09542-1. Arhivirano s originala, 7. 7. 2014. Pristupljeno 29. 10. 2013.