Mojre

Mojre
Grčki mozaik iz kasnog drugog vijeka iz Arheološki park Pafos, Kipar), koji prikazuje tri Mojre: Kloto, Lahesis i Atropos, koji stoje iza Peleja i Tetide, roditelja Ahila
Grupe	Grčki primordijalni bogovi
Roditelji	Kron, Ananke Uran Nikta Zeus i Temida
Mitologija	Grčka mitologija

Moire ili Mojre (grč. Μοîραι Moírai) u grčkoj mitologiji su jedne od Primordijalnih bogova, božice su sudbine, usuda, tri sestre suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde Ananke. Njihov pandan u rimskoj mitologiji su Parke, a postoje i drugi ekvivalenti u kulturama koje potiču iz proto-indoevropske kulture. Njihov broj je postao fiksiran na tri: Kloto ("predilica"), Lahesis ("alotter") i Atropos ("neokretni", metafora smrti)..

Međutim, prema često citiranom latinskom stihu Clotho colum retinet, Lachesis net, et Atropos occat,^[1] njihove uloge i funkcije su također viđene drugačije:

Kloto, najmlađa od sestara, predsjedala je trenutkom u kojem smo rođeni, a u ruci je držala preslicu; Lahesis je ispleo sve događaje i radnje našeg života; i Atropos, najstariji od trojice, presjekao je nit ljudskog života makazama.^[2]

Uloga Mojri je bila da osiguraju da svako biće, smrtno i božansko, živi svoju sudbinu onako kako im je bila dodijeljena zakonima svemira. Za smrtnike je ova sudbina protezala čitav njihov život i bila je predstavljena kao nit ispredena iz vretena. Općenito, smatralo se da su čak i iznad bogova u svojoj ulozi izvršitelja sudbine, iako je u nekim tekstovima Zeus, poglavica bogova, u stanju da im zapovijeda.^[3]

U homerskim pjesmama Mojra ili Aisa se odnose na granicu i kraj života, a Zeus se pojavljuje kao vođa sudbine. U Teogoniji Hesioda, tri Mojre su personificirane, kćeri Nikte i djeluju iznad bogovima.^[4] Kasnije su spominjane kao kćeri Zeusa i Temide, koja je bila oličenje božanskog poretka i zakona. U Platonovoj Državi Tri Mojre su Anankeove kćeri (neophodnost).^[5]

1. ^ "The Princeton Dante Project (2.0) - Long Toynbee "Cloto"".
2. ^ "Parcae from the McClintock and Strong Biblical Cyclopedia".
3. ^ "Theoi project: Moirae and the Throne of Zeus". Theoi.com. Pristupljeno 24. 1. 2013.
4. ^ Hesiod, Theogony 221–225. "Also Night (Nyx) bare the destinies (Moirai), and ruthless avenging Fates (Keres), who give men at their birth both evil and good to have, and they pursue the transgressions of men and gods... until they punish the sinner with a sore penalty." online The Theogony of Hesiod. Transl. Hugh Evelyn White (1914) 221–225.
5. ^ Plato, Republic 617c (trans. Shorey) (Greek philosopher 4th century BC): Theoi Project – Ananke.