Religija

Religija je niz društveno-kulturnih sistema, uključujući određena ponašanja i prakse, moral, vjerovanja, Svjetonazor, tekstove, posvećena mjesta, proročanstva, etiku ili organizacije, koji općenito povezuju čovječanstvo s natprirodnim, transcendentalnim i duhovnim elementima^[1]— iako ne postoji konsenzus naučnika oko toga šta tačno čini religiju.^[2][3] Različite religije mogu, ali i ne moraju sadržavati različite elemente u rasponu od božanskog,^[4] svetosti,^[5] vjere,^[6] i natprirodnog bića ili bića.^[7]

Porijeklo vjerskih vjerovanja je otvoreno pitanje, s mogućim objašnjenjima uključujući svijest o individualnoj smrti, osjećaj zajednice i snove.^[8] Religije imaju svete historije, narativa i mitologije, sačuvane u usmenim predajama, svetim tekstovima, simbolima i svetim mjestima, koji mogu pokušati objasniti porijeklo života, svemira i drugih pojava.

Religijske prakse mogu uključivati ​​rituale, propovijedi, komemoraciju ili poštovanje (božanstava ili svetaca), žrtve, festivale, gozbe, trans, inicijacije, bračne i pogrebne službe, meditaciju, molitvu, muziku, umjetnost, ples ili javnu službu.

Procjenjuje se da postoji oko 10.000 različitih religija širom svijeta,^[9] iako gotovo sve imaju regionalno zasnovane, relativno male sljedbenike. Četiri religije – kršćanstvo, islam, hinduizam i budizam – čine preko 77% svjetske populacije, a 92% svijeta ili slijedi jednu od te četiri religije ili se identificira kao nereligiozne,[10] što znači da preostalih 9.000+ vjera čine samo 8% stanovništva zajedno. Religiozno nepovezana demografska grupa uključuje one koji se ne identificiraju ni s jednom određenom religijom, ateiste i agnostike, iako mnogi u demografskoj skupini još uvijek imaju različita vjerska uvjerenja.^[10]

Mnoge svjetske religije su također organizirane religije, najdefinitivnije uključujući abrahamske religije kršćanstvo, islam i judaizam, dok su druge vjerojatno manje, posebno narodne religije, autohtone religije i neke istočnjačke religije. Jedan dio svjetske populacije su pripadnici novih vjerskih pokreta.^[11] Naučnici su ukazali da globalna religioznost može biti u porastu zbog religioznih zemalja koje imaju generalno više stope nataliteta.^[12]

Studij religije obuhvata širok spektar akademskih disciplina, uključujući teologiju, filozofiju religije, komparativnu religiju i društvene nauke. Teorija religije nudi različita objašnjenja za njeno porijeklo i djelovanje, uključujući ontološke osnove religijskog bića i vjerovanja.[14]

U današnje vrijeme religija je sistematizirana na:

• primitivne religije: animizam i supernaturalizam
• svjetske religije: teizmi i sistemi apstraktnih vjerovanja (taoizam, budizam).

1. ^ "Religion – Definition of Religion by Merriam-Webster". Arhivirano s originala, 12 March 2021. Pristupljeno 16 December 2019.
2. ^ Morreall, John; Sonn, Tamara (2013). "Myth 1: All Societies Have Religions". 50 Great Myths of Religion. Wiley-Blackwell. str. 12–17. ISBN 978-0-470-67350-8.
3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Nongbri
4. ^ James 1902, str. 31. harv error: no target: CITEREFJames1902 (help)
5. ^ Durkheim 1915. harv error: no target: CITEREFDurkheim1915 (help)
6. ^ Tillich, P. (1957) Dynamics of faith. Harper Perennial; (p. 1).
7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom vergote
8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zeigler
9. ^ African Studies Association; University of Michigan (2005). History in Africa. 32. str. 119.
10. ^ "Religiously Unaffiliated". The Global Religious Landscape. Pew Research Center: Religion & Public Life. 18 December 2012. Arhivirano s originala, 30 July 2013. Pristupljeno 16 February 2022. The religiously unaffiliated include atheists, agnostics and people who do not identify with any particular religion in surveys. However, many of the religiously unaffiliated have some religious beliefs.
11. ^ Eileen Barker, 1999, "New Religious Movements: their incidence and significance", New Religious Movements: challenge and response, Bryan Wilson and Jamie Cresswell editors, Routledge ISBN 0-415-20050-4
12. ^ Zuckerman, Phil (2006). "3 – Atheism: Contemporary Numbers and Patterns". u Martin, Michael (ured.). The Cambridge Companion to Atheism. str. 47–66. doi:10.1017/CCOL0521842700.004. ISBN 978-1-13900-118-2.