Republika

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Oblici vladavine
Republički oblik vladavine:   Predsjednička republika sa potpunim predsjedničkim sistemom   Polupredsjednički sistem s izvršnim predsjednikom i odvojenim šefom vlade koji vodi ostatak izvršne vlasti a kojeg imenuje predsjednik i odgovoran je zakonodavnoj vlasti   Parlamentarna republika sa predsjednikom čija je uloga ceremonijalna dok izvršnu vlast predstavlja premijer čija uloga zavisi od povjerenja zakonodavne vlasti   Republika sa predsjednikom koji ima izvršnu vlast,a kojeg bira zakonodavno tijelo Monarhijski oblik vladavine:   Ustavne monarhije sa monarhom čija je uloga ceremonijalna dok izvršnu vlast predstavlja premijer   Ustavne monarhije koje pored monarha imaju i premijera ali gdje monarh i dalje ima značajnu izvršnu i/ili zakonodavnu vlast   Apsolutne monarhije   Države u kojima su obustavljene ustavne odredbe vlade (npr. vojnom diktaturom)   Države s jednopartijskim sistemom   Države gdje se oblik vladavine ne uklapa ni u jedan gore navedeni sistem (npr. Prelazne vlade, nejasne političke situacije ili ne postojanje vlade)

Republika je vrsta vladavine države gdje vođa države nije monarh.^[1][2][3] Riječ potiče od latinskog izraza "res publica", ili "opće dobro" ili u nekim slučajevima znači "republika", i sugerira da je vlasnik i vođa države sam narod. Pojam demokratije, međutim, nije implicitno povezan za republiku. Republikanski oblik vlasti može sadržavati ograničenu demokratiju, gdje takve moći pripadaju samo jednom djelu naroda. U nekim slučajevima, republika može biti diktatorska ili totalitarna država. Pojam također može uključivati predstavničke demokratije.

Vladar dolazi na funkciju izborom od strane građana ili parlamenta. Monteskje razlikuje demokratsku republiku (suverenost pripada čitavom narodu) i aristokratsku republiku (suverenost ima dio naroda).

U 2017. godini, 159 od 206 suverenih država koriste naziv "republika" kao dio svog službenog naziva iako nisu sve republike u smislu načina izbora vladajuće garniture a niti se termin republika koristi kod svih država koje su u stvari republike po obliku vladavine.

1. ^ Bohn, H. G. (1849). The Standard Library Cyclopedia of Political, Constitutional, Statistical and Forensic Knowledge (jezik: engleski). str. 640. A republic, according to the modern usage of the word, signifies a political community which is not under monarchical government ... in which one person does not possess the entire sovereign power.
2. ^ "Definition of Republic". Merriam-Webster Dictionary (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 2. 2017. a government having a chief of state who is not a monarch ... a government in which supreme power resides in a body of citizens entitled to vote and is exercised by elected officers and representatives responsible to them and governing according to law Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |dead-url= (pomoć)
3. ^ "The definition of republic". Dictionary.com. Pristupljeno 18. 2. 2017. a state in which the supreme power rests in the body of citizens entitled to vote and is exercised by representatives chosen directly or indirectly by them. ... a state in which the head of government is not a monarch or other hereditary head of state. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar: |dead-url= (pomoć)