Tehnecij

Tehnecij,  43Tc
Tehnecij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojTehnecij, Tc, 43
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok7, 5, d
Izgledsrebrenosivi metal
CAS registarski broj7440-26-8
Zastupljenost1,2 · 10−19[1] %
Atomske osobine
Atomska masa98,9063 u
Atomski radijus (izračunat)135 (185) pm
Kovalentni radijus147 pm
Van der Waalsov radijuspm
Elektronska konfiguracija[Kr] 4d55s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 13, 2
1. energija ionizacije702 kJ/mol
2. energija ionizacije1472 kJ/mol
3. energija ionizacije1850 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća11500[2] kg/m3 pri 298,15 K
Magnetizamparamagnetičan (Χm = 3,9 · 10−4)[3]
Tačka topljenja2430 K (2157 °C)
Tačka ključanja4538 K (4265 °C)
Molarni volumen8,63 · 10−6 m3/mol
Toplota isparavanja550 kJ/mol
Toplota topljenja23 kJ/mol
Pritisak pare0,0229 Pa pri 2473 K
Brzina zvukam/s
Specifična toplota250 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost4,54 · 106 S/m
Toplotna provodljivost51 W/(m · K) kod 300 K
Hemijske osobine
Oksidacioni broj−3 do 7
OksidTc2O7
Elektrodni potencijal0,272 V (TcO2 + 4 e + 4 H+ → Tc + 2 H2O)
Elektronegativnost1,9 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
95Tc

sin

20 h ε 1,691 95Mo
96Tc

sin

4,28 d ε 2,973 96Mo
97Tc

sin

2,6 · 106 god ε 0,320 97Mo
98Tc

sin

4,2 · 106 god β- 1,796 98Ru
99Tc

u tragovima

211.100 god β- 0,294 99Ru
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Oznaka upozorenja nepoznata[4]
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ostala upozorenja
Radioaktivnost
Radioaktivni element
Radioaktivni element

Radioaktivni element
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Tehnecij je hemijski element sa simbolom Tc i atomskim brojem 43. On je najlakši element kod kojeg su svi izotopi radioaktivni, nema stabilnih izotopa. Jedini takav element, prometij, također prethodi (u periodnom sistemu) elementima sa stabilnim izotopima. Gotovo sav tehnecij dobija se sintetičkim putem, a vrlo malehna količina se može pronaći u Zemljinoj kori. Prirodni tehnecij nastaje kao spontani fisijski proizvod u rudama uranija ili proizvod neutronskog zahvata u rudama molibdena. Hemijske osobine ovog srebrenasto-sivog, kristalnog prelaznog metala su otprilike između osobina renija i mangana.

Mnoge osobine tehnecija predvidio je Dmitrij Ivanovič Mendeljejev davno prije nego što je ovaj element otkriven. Mendeljejev je zapazio značajnu prazninu u svom periodnom sistemu te je tada neotkrivenom elementu dao privremeno ime eka-mangan (Em). Godine 1937. tehnecij (tačnije njegov izotop 97Tc) postao je prvi u potpunosti vještački proizveden hemijski element, pa je tako i dobio svoje ime (iz grčkog τεχνητός što znači "umjetni" + sufiks -ij).

Njegov kratkoživući nuklearni izomer tehnecij-99m koji emitira gama zračenje a koristi se u nuklearnoj medicini za razne dijagnostičke testove. Tehnecij-99 se koristi kao izvor beta čestica gdje je potreban njihov izvor bez gama zračenja. Dugoživeći izotopi tehnecija se komercijalno dobijaju kao nusproizvodi fisije izotopa uranija-235 u nuklearnim reaktorima te se izdvaja iz šipki nuklearnog goriva. Pošto nijedan izotop tehnecija nema vrijeme poluraspada duže od 4,2 miliona godina (tehnecij-98), otkriće tehnecija 1952. u zvijezdama crvenim divovoma, koje su stare milijarde godina, poslužilo je kao dokaz da zvijezde nukleosintezom mogu proizvoditi i teže elemente.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Harry
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CRC
  4. ^ EU ovaj element još uvijek nije stavila na spisak opasnih elemenata, međutim trenutno nije moguće pronaći pouzdani izvor ili literaturu o opasnim svojstvima ove supstance. Radioaktivnost ne spada u opasna svojstva koja se ovdje navode.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy