Tetrapoda

Tetrapoda
Raspon fosila: Rani devionSadašnjost
Salamandra salamandra
Sistematika
NatcarstvoEukaryota
CarstvoAnimalia
PotcarstvoEumetazoa
NatkoljenoDeuterostomia
KoljenoChordata
PotkoljenoVertebrata
InfrakoljenoGnathostomata
NatklasaTetrapoda
Razredi, podazredi i infrarazredi

Četvoronošci, tetrapode ili kopneni kičmenjaci (lat. Tetrapoda, od grčkog tetre = četiri + poda = ud, noga), u biološkoj sistematici obuhvataju sve kičmenjake koji imaju četiri noge. U ovu grupu se ubrajaju vodozemci i amnioti: gmizavci, ptice i sisari. Četiri noge mogle su se tokom evolucije sekundarno ponovo izgubiti, kao što je to slučaj sa zmijama, ili su se prednje noge preoblikovale u peraja (kitovi), krila (ptice, šišmiši) ili ruke. Danas ovu grupa obuhvata oko 26.700 vrsta. Dominantni su u svim ekosistemima, a s pticama i šišmišima, osvojili su i zrak. Neke vrste kopnenih kičmenjaka ponovo su se dijelom (perajari, pingvini) ili potpuno (kitovi, morske krave) vratili životu u vodi.

Četveronošci su evoluirali od mesoperki, prije oko 395 miliona godina, tokom devonaa.[1] Tačni vodeni preci tetrapoda, kao i proces kolonizacije kopna, nisu sigurno određeni i o tim temama još uvijek postoje polja aktivnog istraživanja i diskusije među paleontolozima.

Iako je većina današnjih vrsta kopnena, postoji samo mali broj dokaza koji pružaju podršku stavu da se i jedan od najranijih tetrapoda mogao kretati na kopnu, budući da im udovi nisu mogli podići tijelo s tla, a pronađeni tragovi ne ukazuju da su ga vukli po tlu. Tragove su po svoj prilici ostavile životinje koje su hodale po dnu plitkih vodenih bazena.[2] Vodozemci danas općenito još uvijek žive vodo-zemno, tako što prvi stadij života provedu kao riboliki punoglavci. Nekoliko grupa tetrapoda, kao što su zmije i kitovi, izgubili su udove. Pored toga, mnogi su se vratili, djelimično ili potpuno, životu u vodi (u moderne primjere spadaju kitovi i morske krave). Moguće je da se prvi povratak na život u vodi dogodio čak tokom perioda krede,[3] dok su se noviji pojavili u kenozoiku u vodi, kao što su kitovi i perajari,[4] i nekolicina Lissamphibia.[5]

Promjena sa organizacije telesnog plana stvorenog za disanje i kretanje u vodi – na plan građe koji omogućava kretanje na kopnu, jedna je od najdubljih poznatih evolucijsikh promjena.[6] Takođe je jedna od najbolje istraženih, većinski zahvaljujući velikom broju značajnih prelaznih fosila otkrivenih u kasnom 20. veku, kao i usavršenoj filogenetičkoj analizi.[7]

Unatoč pojavi da većinu tetrapoda čine četvoronošci, ta dva pojma nemaju isto značenje. Četvoronošci su općenita kategorija u koju spada bilo koja životinja koja hoda na četiri noge, bila ona tetrapoda ili ne. Tetrapode su taksonomska kategorija koja obuhvata razrede vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara, čiji se pripadnici mogu, ali ne moraju kretati na četiri noge.

  1. ^ Clack 2012
  2. ^ Clack, Jennifer A. (1997). "Devonian tetrapod trackways and trackmakers; a review of the fossils and footprints". Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 130 (1997) 227 250. 130: 227–250. doi:10.1016/S0031-0182(96)00142-3.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  3. ^ Laurin, M. (2010). How Vertebrates Left the Water. Berkeley, California, USA.: University of California Press. ISBN 978-0-520-26647-6.
  4. ^ Canoville, Aurore; Laurin, Michel (2010). "Evolution of humeral microanatomy and lifestyle in amniotes, and some comments on paleobiological inferences". Biological Journal of the Linnean Society. 100 (2): 384–406. doi:10.1111/j.1095-8312.2010.01431.x.
  5. ^ Laurin, Michel; Canoville, Aurore; Quilhac, Alexandra (2009). "Use of paleontological and molecular data in supertrees for comparative studies: the example of lissamphibian femoral microanatomy". Journal of Anatomy. 215 (2): 110–123. doi:10.1111/j.1469-7580.2009.01104.x. PMC 2740958. PMID 19508493.CS1 održavanje: ref=harv (link)
  6. ^ Long JA, Gordon MS (2004). "The greatest step in vertebrate history: a paleobiological review of the fish-tetrapod transition". Physiol. Biochem. Zool. 77 (5): 700–19. doi:10.1086/425183. PMID 15547790.CS1 održavanje: ref=harv (link) as PDF
  7. ^ Shubin, N. (2008). Your Inner Fish: A Journey Into the 3.5-Billion-Year History of the Human Body. New York: Pantheon Books. ISBN 978-0-375-42447-2.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy