Tricij

Tricij (grčki tritós »treći«) je pored protija i deuterija prirodni izotop vodika.^[1][2] Njegovo atomsko jezgro se ponekad naziva i triton. Hemijski simbol tricija je ³H, a pojednostavljeno se može obilježiti sa T. U poređenju sa deuterijem, pored što ima proton u atomskom jezgru, ne posjeduje jedan, već dva neutrona. Međutim ovo atomsko jezgro je nestabilno i raspada se sa vremenom poluraspada od 12,32 godina po emisiji jednog elektrona u ³He (beta raspad). Također, tricij je radioaktivan.^[3]

Iako izotopi istog hemijskog elementa imaju jednake fizičke i hemijske osobine, kod vodika se zbog značajne razlike u težini atomskog jezgra pojavljuju različite fizičke osobine između obične, teške i preteške vode. Tricij oksid (preteška voda) T₂O ima tačku ključanja od 101,51 °C, a tačka topljenja iznosi 4,48 °C.

Tricij su prvi otkrili 1934. godine Ernest Rutherford, Mark Oliphant i Paul Harteck nakon bombardovanja deuterija deuteronima (jezgrima deuterija). Deuterij je još jedan izotop vodonika, koji se u prirodi nalazi u procentu od 0,015%.^[4][5] Njihov eksperiment nije mogao izolovati tricijum, što su prvi postigli 1939. Luis Alvarez i Robert Cornog, koji su također shvatili radioaktivnost tricija.^[6][7] Willard Libby je 1954. godine prepoznao da se tricij može koristiti za radiometrijsko datiranje vode i vina.^[8]

1. ^ Commission, Canadian Nuclear Safety. "Facts about tritium". www.cnsc-ccsn.gc.ca. Pristupljeno 21. 5. 2024.
2. ^ "Tritium | Radioactive, Hydrogen, Decay | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 26. 4. 2024. Pristupljeno 21. 5. 2024.
3. ^ US EPA, OAR (15. 4. 2015). "Radionuclide Basics: Tritium". www.epa.gov (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 5. 2024.
4. ^ Oliphant, M.L.; Harteck, P.; Rutherford, L. (1934). "Transmutation effects observed with heavy hydrogen". Nature. 133 (3359): 413. Bibcode:1934Natur.133..413O. doi:10.1038/133413a0.
5. ^ Oliphant, M.L.E.; Harteck, P.; Rutherford, L. (1934). "Transmutation Effects Observed with Heavy Hydrogen". Proceedings of the Royal Society A: Mathematical, Physical and Engineering Sciences. 144 (853): 692. Bibcode:1934RSPSA.144..692O. doi:10.1098/rspa.1934.0077.
6. ^ Alvarez, Luis; Cornog, Robert (1939). "Helium and Hydrogen of Mass 3". Physical Review. 56 (6): 613. Bibcode:1939PhRv...56..613A. doi:10.1103/PhysRev.56.613.
7. ^ Alvarez, Luis W.; Trower, W. Peter (1987). Discovering Alvarez: Selected works of Luis W. Alvarez, with commentary by his students and colleagues. University of Chicago Press. str. 26–30. ISBN 978-0-226-81304-2.
8. ^ Kaufman, Sheldon; Libby, W. (1954). "The natural distribution of tritium". Physical Review. 93 (6): 1337. Bibcode:1954PhRv...93.1337K. doi:10.1103/PhysRev.93.1337.