Turski rat za nezavisnost

Turski rat za nezavisnost
İstiklâl Harbi
Datum19. maj 1919 - 24. juli 1923
LokacijaAnadolija, Sjeverna Mezopotamija i Trakija
PovodPodjela Osmanskog carstva i pokušaj okupiranja velikog dijela turske teritorije
IshodOdlučujuća turska pobjeda[1]
Sukobljene strane
  • Turska (Turski nacionalni pokret)

Materijalna podrška:

Komandanti
Vojne jedinice
Turska: 35.000 (maj 1919.)[3]

86.000 (novembar 1920. tj. vrijeme stvaranja regularne armije)[4]

271.000 (august 1922.)
Saveznici:
80.000 (decembar 1919.)

1922:
200.000-250.000
Armenija 10.150 (jug) i 20.000 (istok)
Francuska 60.000
Ujedinjeno Kraljevstvo 40.000
Irački Kurdistan 3.000
Pobunjenici: 50.000+

Ukupno: 434.000 - 484.000
Žrtve
13.000 poginulih[5]

22.690 umrlih od bolesti
5.362 umrlih od povreda i drugih neborbenih aktivnosti
35.000 ranjenih
7.000-22.000 zarobljenih

Ukupno: 83.052 - 98.052
Grčka: 19.362 ubijenih

18.095 nestalih
48.880 ranjenih
4.878 umrlih od neborbenih aktivnosti
10.000 zarobljenika
Armenija:1.100+
3.000+ zarobljenih
Francuska:~7.000 ubijenih
Irački Kurdistan: ~500 ubijenih

Ukupno: ~112.315
264.000 ubijenih grčkih civila[6]

60.000-250.000 ubijenih armenskih civila[7]

1.500.000-2.500.000 ubijenih turskih civila[8]
(ubijeno oko 20% ukupne anadolijske muslimanske populacije, 40% ukupnog stanovništva provincija Van, Bitlis i Erzum)

Turski rat za nezavisnost (turski: İstiklâl Harbi, u literaturi poznat i kao Kurtuluş Savaşı - Rat za nezavisnost, ili Milli Mücadele - Nacionalna borba) je rat koji je vođen između turskih nacionalista i država Antante na drugoj strani, odnosno Grčke na zapadnom frontu, Armenije na istočnom, Francuske na južnom a sa njima i Velike Britanije i Italije u području Carigrada. Rat je izbio nakon 1. svjetskog rata i podjele Osmanskog Carstva između saveznika[9][10][11] što je dovelo do međunacionalnih sukoba što su zapadne sile, pogotovo Grčka, pokušale iskoristiti i u potpunosti slomiti Tursku i njen narod.

Turski nacionalni pokret (Kuva-yi Milliye) u Anadoliji je prerastao u formiranje nove Velike narodne skupštine uz vodstvo Mustafe Kemala Atatürk i njegovih kolega. Nakon završetka tursko-armenskog rata, francusko-turskog rata, grčko-turskih ratova (često se nazivaju istočni, južni i zapadni front rata, respektivno), poništen je Ugovor iz Sèvresa a sklopljen novi Ugovor iz Lausanne u julu 1923. Saveznici su napustili Anadoliju i istočnu Trakiju, odnosno teritoriju današnje Turske a Velika narodna skupština Turske se odlučila na osnivanje Republike Turske, koja je proglašena 29. oktobra 1923.

Sa osnivanjem turskog Nacionalnog pokreta, podjelom Osmanskog Carstva i ukidanjem sultanata, osmansko doba i carstvo je došlo do svog kraja. Sa Atatürkovim reformama, Turci su stvorili modernu, sekularnu, nacionalnu državu Tursku. Hilafet je i službeno ukinut 3. marta 1924. a zadnji halifa je prognan.

  1. ^ Chester Neal Tate, Governments of the World: a Global Guide to Citizens' Rights and Responsibilities, Macmillan Reference USA/Thomson Gale, 2006, str. 205.
  2. ^ "The Place of the Turkish Independence War in the American Press (1918-1923), Bülent Bilmez" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 2. 6. 2018. Pristupljeno 10. 9. 2018.
  3. ^ Ergün Aybars, Türkiye Cumhuriyeti tarihi I, Ege Üniversitesi Basımevi, 1984, pg 319-334
  4. ^ Turkish General Staff, Türk İstiklal Harbinde Batı Cephesi, Edition II, Part 2, Ankara 1999, str. 225
  5. ^ Kate Fleet, Suraiya Faroqhi, Reşat Kasaba: [The Cambridge History of Turkey Volume 4], Cambridge University Press, 2008, ISBN 0-521-62096-1, str. 159. Pristupljeno 11. juna 2015.
  6. ^ Death by Government, Rudolph Rummel, 1994.
  7. ^ Armenia : The Survival of a Nation, Christopher Walker, 1980.
  8. ^ Cornis-Pope, Marcel & Neubauer, John, History of the literary cultures of East-Central Europe, John Benjamins Publishing Company, 2004, ISBN 9789027234520, str. 21. (English)
  9. ^ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/609790/Turkey
  10. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 15. 5. 2008. Pristupljeno 10. 6. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24. 10. 2007. Pristupljeno 24. 10. 2007.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy