Back Афӷанисҭан Abkhazian Afghanistan ACE Афгъанистан ADY Afghanistan Afrikaans Afghanistan ALS አፍጋኒስታን Amharic Afghanistan AMI Afganistán AN Afghanistan ANG अफगानिस्तान ANP
| Islamski Emirat Afganistan افغانستان (darijski) افغانستان (paštunski) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna دا د باتورانو کور (Dā Də Bātorāno Kor) "ovo je dom hrabrih" | |||||
.svg) Položaj Afganistana | |||||
| Glavni grad | Kabul | ||||
| Službeni jezik | darijski i paštunski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Emir | Hibatullah Akhundzada | ||||
| - Predsjednik Vlade | Hasan Akhund | ||||
| Neovisnost | 19. kolovoza 1919. | ||||
| Površina | 40. po veličini | ||||
| - ukupno | 647.500 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 38. po veličini | ||||
| - ukupno (2002) | 28.717.213 | ||||
| - gustoća | 43/km2 | ||||
| Valuta | afgan (100 pula) | ||||
| Pozivni broj | 93 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4:30 | ||||
| Internetski nastavak | .af | ||||
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān), službeno Islamski Emirat Afganistan, neobalna je višenarodna država[1] u središnjoj i jugozapadnoj Aziji. Dužina kopnene granice iznosi 5529 km.[2] Na zapadu graniči s Iranom (936 km), na sjeveru s Turkmenistanom (744 km), Uzbekistanom (137 km) i Tadžikistanom (1206 km), na sjeveroistoku s Narodnom Republikom Kinom (76 km), a na istoku i jugu s Pakistanom (2430 km).[2] Kabul je najveći i glavni grad Afganistana i u njemu živi otprilike 3,9 milijuna stanovnika.[3] Od 15. kolovoza 2021. Afganistan je de facto pod kontrolom talibana.
Arheolozi su na području današnjeg Afganistana pronašli dokaze ljudske prisutnosti koji datiraju iz starijeg kamenog doba. Pretpostavlja se da se urbana civilizacija na tom području pojavila između 3000. i 2000. pr. Kr. S obzirom na to da se nalazi na vrlo važnom mjestu koje povezuje kulturu Bliskog istoka sa srednjom Azijom i Indijskim potkontinentom, stoljećima je bilo dom raznim narodima i svjedok je raznih vojnih kampanja, među kojima su najistaknutije kampanje Aleksandra Velikog, Džingis-kana i zapadnih sila u moderno doba. Na tom su području Grčko-baktrijsko kraljevstvo, Kušansko Carstvo, Bijeli Huni (Heftaliti), Samanidi, Gaznavidi, Goridi, Hildžiji, Timuridi, Moguli i Durani počeli graditi snažna carstva.[4]
Politička povijest modernog Afganistana počinje 1709., kad je u Kandaharu uspostavljena dinastija Hotaki, a 1747. dolazi do uspona duranskog carstva.[1] Krajem 19. stoljeća Afganistan postaje tampon država tijekom „Velike igre“ između Britanske Indije i Ruskog Carstva. Nakon Trećeg anglo-afganistanskog rata 1919. kralj Amanullah Khan započinje zapadnu modernizaciju svoje zemlje. Članica je Ujedinjenih naroda od 1946.[5] Tijekom hladnog rata, nakon povlačenja Britanaca iz Indije 1947., SAD i Sovjetski Savez počinju širiti svoj utjecaj u Afganistanu. Godine 1978. Afganistan postaje socijalistička država, što je dovelo do Sovjetsko-afganistanskog rata između protukomunističkih islamskih gerilskih skupina i afganske komunističke vlade (pod potporom Sovjetskog Saveza), u kojem je živote izgubilo više od milijun Afganistanaca.[6] Nakon toga devedesetih je godina 20. stoljeća uslijedio Afganistanski građanski rat, uspon i pad ekstremističke talibanske vlasti i rat u Afganistanu, koji je trajao od 2001. do 2021.[7] U prosincu 2001. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odobrilo je stvaranje Međunarodnih snaga za sigurnosnu pomoć (ISAF) radi održavanja sigurnosti u Afganistanu da bi se pomoglo vladi Hamida Karzaia.
Tri desetljeća ratovanja Afganistan su učinila jednom od najopasnijih zemalja na svijetu.[8] Dok međunarodna zajednica pokušava obnoviti tu ratom razorenu zemlju, terorističke skupine, kao što su Haqqani mreža i Hezb-e Islami Gulbuddin,[9] aktivno su uključene u svjetske pobune Talibana koje se sastoje od stotina atentata i napada bombaša samoubojica. Prema Ujedinjenim narodima te su pobune odgovorne za 80 % civilnih žrtava od 2011. do 2012. u ratu koji je trajao od 2001. do 2021.[10] Dvadesetogodišnji rat između vlade koju podržava SAD i talibana završio je talibanskom ofenzivom 2021., što je rezultiralo padom Kabula i dolaskom talibana na vlast.
Oko 42 % stanovništva Afganistana živi ispod linije apsolutnog siromaštva, što znači da njihov prihod čini manje od 1,25 američkih dolara dnevno,[11] a stopa pismenosti odraslih osoba iznosi 43 %.[12]
- ↑ a b Ali, Mohammad , Allchin, Frank Raymond , Dupree, Louis , Weinbaum, Marvin G. , Dupree, Nancy Hatch and Petrov, Victor P. 16. kolovoza 2021. Afghanistan (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. rujna 2021.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ a b Afganistan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Leslie, Jolyon. 24. listopada 2019. Kabul (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Kingdoms of South Asia. The History Files. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ UNITED NATIONS MEMBER STATES, ORG/1469, UN, un.org, 3. srpnja 2006., pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Britannica, The Editors of Encyclopaedia. 18. kolovoza 2019. Afghan War (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Afghanistan. BERKLEY CENTER for Religion, Peace & World Affairs. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. veljače 2011. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Olson, Parmy. 14. siječnja 2010. The World's Most Dangerous Countries. Forbes. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2012. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Country Reports on Terrorism. Svibanj 2013. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Afghan civilian casualties haunt U.N. (engl.), United Press International (UPI), 8. kolovoza 2021., pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Food still unaffordable for millions. IRIN. 12. ožujka 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. kolovoza 2010. Pristupljeno 2. rujna 2021.
- ↑ Interview: "Literacy rate in Afghanistan increased to 43 per cent" Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. prosinca 2021. (Wayback Machine), UNESCO Institute for Lifelong Learning, uil.unesco.org, 17. ožujka 2020., pristupljeno 2. rujna 2021.