Annapurna | |
---|---|
Planina | |
Annapurna I (lijevo) i Fang (desno), pogled sa zapada | |
Položaj | |
Koordinate | 28°35′18″N 83°49′11″E / 28.588333°N 83.819722°E |
Država | |
Dio gorja | Himalaja |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | 8091 m |
Planinarstvo | |
Prvi uspon | 3. lipnja 1950. Maurice Herzog Louis Lachenal[1] |
Najlakša staza | snježno/ledeni uspon |
Annapurna (sanskrt, nepalski: अन्नपूर्णा) je niz planinskih vrhova u Nepalu na lancu Himalaje, od kojih najviši, Annapurna I, jedna je od ukupno četrnaest planina viših od 8000 metara, i s 8091 nadmorske visine deseta najviša planina na svijetu. Lociran je istočno od velikog kanjona rijeke Kali Gandaki, koji ga dijeli od masiva Dhaulagiri.
अन्नपूर्णा Annapūrṇā je sanskrtski naziv koji doslovno znači "ispunjena hranom", ali redovno se prevodi kao "Boginja žetve".[2] U Hinduizmu, Annapurna je boginja plodnosti i poljoprivrede i avatar Durge.
Cjelokupni masiv i okolna područja zaštićeni su unutar 7629 km² "Projekta zaštićene zone Annapurna" (Annapurna Conservation Area Project, ACAP'), prve i najveće zaštićene zone u Nepalu, koju je 1986. utemeljila Zaklada Kralja Mahendre za očuvanje prirode. Zaštićena zona Annapurna sadrži nekoliko značajnih staza za treking, uključujući i Annapurna Circuit.[3]
Radi omjera od 40% između ukupnog broja alpinista i stradalih penjača, uglavnom zbog čestih lavina, Annapurna se smatra najopasnijom planinom na svijetu.[4][5]
|journal=
(pomoć)