Back Ермантәыла Abkhazian Armènia ACE Армение ADY Armenië Afrikaans Armenien ALS አርመኒያ Amharic Armenia AMI Armenia AN Armenia ANG आर्मेनिया ANP
| Republika Armenija Հայաստանի Հանրապետություն Hayastani Hanrapetut’yun | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Mer Hayrenik | |||||
 Položaj Armenije | |||||
| Glavni grad | Erevan | ||||
| Službeni jezik | armenski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Vahagn Khachaturyan | ||||
| - Predsjednik Vlade | Nikol Pashinyan | ||||
| Neovisnost | Od Sovjetskog Saveza 21. rujna 1991. | ||||
| Površina | 138. po veličini | ||||
| - ukupno | 29 743 km2 | ||||
| - % vode | 4.71 % | ||||
| Stanovništvo | 133. po veličini | ||||
| - ukupno (2021.) | 2 963 900 | ||||
| - gustoća | 137/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2012. | ||||
| - ukupno | 19.65 milijardi $ (127.) | ||||
| - po stanovniku | 5838 $ (118.) | ||||
| Valuta | dram (100 luma¹) | ||||
| Pozivni broj | +374 | ||||
| Vremenska zona | UTC +4 UTC +5 ljeti | ||||
| Internetski nastavak | .am | ||||
| (1) izvan upotrebe | |||||
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu. Na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom eksklavom Nahičevan. Najveću dužinu kopnene granicu dijeli s Azerbajdžanom.
Pretežno je planinska država, s kontinentskom klimom u nižim i planinskom u višim dijelovima. Smještena je u sjevernome umjerenomu pojasu. prema procjenama, broji nešto manje od 3 milijuna stanovnika, većinski Armenaca. Službeni jezik je armenski. Glavni i najveći grad, u kojemu živi oko trećina stanovništva, jest Erevan. Armensko gospodarstvo najvećim se dijelom oslanja na poljoprivredu i uslužne djelatnosti. Službena valuta je dram.[1]
Armenska državnost potječe još iz staroga vijeka, isprva kao satrapija Ahemedinska Perzijska Carstva, a potom i kao samostalno kraljevstvo. Prva je država u svijetu koja je kršćanstvo prihvatila kao službenu državnu vjeroispovijest. U srednjemu i novome vijeku područjem je geopolitičkih interesa različitih država i naroda (Turaka, Rusa i Iranaca). Raspadom Sovjetskoga Saveza proglašena je neovisnost. Ustavom iz 1995. ustrojena je kao unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom, što je promijenjeno ustavnim amandmanima usvojenima referendumom 2015., kojima je usvojen parlamentarni sustav vlasti. Upravno-teritorijalno, Armenija je podijeljena na deset pokrajina (arm. marz) s Erevanom kao zasebnom jedinicom. Dan neovisnosti obilježava se 21. rujna.[1]
Armenija je zemlja u razvoju. Unatoč zemljopisnome smještaju u Zakavkazju, geopolitički je europski usmjerena. Tako je članica Vijeća Europe, Istočnoga partnerstva Europske unije, Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe, Europske banke za obnovu i razvoj i inih udruženja. Uz europske organizacije, članica je i Azijske razvojne banke, Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Euroazijskoga gospodarskoga saveza i Euroazijske razvojne banke. Punopravna je članica Ujedinjenih naroda. Priznaje neovisnost Gorskoga Karanaha.
- ↑ a b Armenija enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 14. rujna 2022.