Astrologija

Astrologija (grč.: αστρολογία = άστρον + λόγος) je pseudoznanstvena disciplina^[1][2][3] koja se bavi proučavanjem simboličkog međuutjecaja položaja i kretanja nebeskih tijela i time na zbivanja na Zemlji te čovjekovu osobnost ili slijedove događaja. Astrologija nema znanstvenu utemeljenost. Astrologija ne poznaje sudbinu, narodni izraz koji joj se pripisuje. Astrološka karta (horoskop) izrađuje se prema točno određenom vremenu i zemljopisnom položaju, a tumačenje se bazira na sintezi četiri osnovna elementa:

• planeta – deset nebeskih tijela: dva Svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton).
• znakova Zodijaka – dvanaest znakova: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe.
• astroloških kuća – dvanaest kuća koje predstavljaju različita područja života.
• aspekata – kutna udaljenost između planeta.

Na Zapadu je široko poznati, medijski vrlo pojednostavljeni pristup astrologiji, pri čemu se ljudi dijele na dvanaest astroloških znakova – prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku rođenja; pa tako imamo 12 sunčevih znakova. Taj oblik kreiran od medija, koji se koristi gore navedenim modelom nastao je početkom 20. stoljeća, popularna verzija jednog elementa iz natalne karte s kojom se i danas novine služe pojednostavljena je 12-kategorijska medijska forma. Za razliku od astrologije koja se služi izračunom položaja nebeskih tijela s točke promatranja ili rođenja, postoje i druge kategorizacije koje se imenuju astrologije iako to nisu:

1. ↑ Pavić, Ž. 2013. Znanost i pseudoznanost u društvima postmoderne. Informatologia. 46 (2)
2. ↑ Kallery, M. 2001. Early-years Educators' Attitudes to Science and Pseudo-science: The case of astronomy and astrology. European Journal of Teacher Education. 24 (3)
3. ↑ Rasmussen, S.C. 2007. The History of Science as a Tool To Identify and Confront Pseudoscience. J. Chem. Educ. 84 (6)