Berilij

»Be« preusmjerava ovamo. Za jezike, pogledajte Be (jezici).

berilij
[He] 2s2 4 Be Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Element Simbol Atomski broj	berilij Be 4
Kemijska skupina	zemnoalkalijski metali
Grupa, perioda, Blok	2, 2, s
Izgled	siva krutina
Gustoća1	1850 kg/m3
Tvrdoća	1670 MPa (HV), 600 MPa (HB), 5,5 (Mohsova skala)
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2	(25 °C) 16,443 J mol–1 K–1
Talište	1287 °C
Vrelište3	2469 °C
Toplina taljenja	7,895 kJ mol-1
Toplina isparavanja	297 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi 2 pri konstantnom tlaku ili volumenu 3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa	9,012182(3)
Elektronska konfiguracija	[He] 2s2

Berilij je kemijski element atomskog (rednog) broja 4 i atomske mase 9,012182(3). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Be.

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima. Poznato drago kamenje koje sadrži berilij su beril (zeleni beril nazivamo smaragd, a plavi akvamarin) i krisoberil. Samostalni berilij je čelično sive boje, tvrd, lagan i krt zemnoalkalijski metal. Prvenstveno se koristi kao dodatak za otvrdnjavanje legura, posebno za berilij-bakar, koji ima visoku čvrstoću, nemagnetičan je i ne iskri. Berilij ima vrlo malu gustoću (1,85 puta teži od vode), visoku točku taljenja, visoku toplinsku stabilnost i mali koeficijent topliskog širenja. Idealan je materijal za zrakoplove, koristi se za mlaznice na raketnim motorima i imat će znatan udio u strukturi budućeg svemirskog teleskopa. Ima relativno visoku prozirnost za rendgenske zrake i za ostalo radioaktivno zračenje, pa se dosta koristi kao filter ili prozor kod radioaktivnih primjena, a često se koristi i kod pokusa s elementarnim česticama.

Tržišna primjena berilija je veliki izazov zbog otrovnosti, posebno udisanjem prašine koja sadrži berilij. On nagriza tkiva i uzrokuje alergičnu bolest, beriliozu, koja može biti opasna po život.^[1]

Budući da se ne stvara u zvijezdama, berilij je dosta rijedak materijal, i na Zemlji i u Svemiru. Za sada nema podataka o fiziološkoj ili gradivnoj funkciji u biljnim i životinjskim organizmima.

1. ↑ Berilioza