Bizantsko-vandalski rat je bio rat u sjevernoj Africi. Vodio se na području današnjeg Tunisa i istočnog Alžira.
Borbe su se vodile od 533. do 534. između snaga Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) i Vandalskog Kraljevstva koje je imalo sjedište u Kartagi. To je bio prvi od ratova Justinijana I. kojim je nastojao obnoviti Rimsko Carstvo vraćajući zemlje koje su nekad pripadale Zapadnom Rimskom Carstvu.
Pohod je rezultirao uspjehom. Vandalska država je razorena, a rimska vlast je vraćena na području starorimske provincije Afrike.
Bizantskim snagama je zapovijedao Belizar. Činilo ih je 10 tisuća pješaka i 5 tisuća konjanika. Vandalskim snagama je zapovijedao Gelimer. Većinom je to bilo konjaništvo, njih 30 tisuća.