 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava)Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Dio niza o članaka |
| Stari vijek |
| Srednji vijek |
| Novi vijek |
| Kraljevina Jugoslavija |
| Socijalistička Jugoslavija |
| Suvremena BiH |
|
|
Od 6. stoljeća počinje dolazak i naseljavanje Slavena na području današnje Bosne i Hercegovine. U to doba, Slaveni su, zajedno s Avarima, asimilirali tamošnje Kelte, Ilire i Rimljane te razvili slabo poznate političke strukture i kulturne slojeve koji će rezultirati vladavinom banova na tom području[1] najkasnije u 12. stoljeću.[2] Zbog djelomične izoliranosti regije od glavnih kulturnih i političkih strujanja svoga doba, ostavljen je relativno mali broj kulturnih, vjerskih i sekularnih spomenika osim stećaka. Prvi stećci u Bosni datiraju iz 1080., a najpoznatniji i najstariji očuvani je onaj iz 1094. godine.
Prvi put se ime Bosna spominje u djelu Konstantina Porfirogeneta u djelu O upravljanju carstvom, kao zemlja oko gornjeg toka rijeke. Od toga vremena zemlja se širila na okolne zemlje i župe, te tako izrasla u banovinu, a kasnije i u kraljevstvo nekoliko stoljeća kasnije.
Prostor Bosne najprije je pripadao Bizantu, pa potom je njime upravljalo Hrvatsko Kraljevstvo (Trpimirovići, 9. – 11. stoljeće) s kraćim periodima srpske vladavine (npr. za vladanja velikog župana Časlava).[1][potreban bolji izvor] Nakon promjene vladajuće dinastije, Bosna pod Arpadovićima ostaje polusamostalna vazalna država s razdobljima bizanske vlasti.[1]