Carib

Carib (Karaibi; Kalinago; pl. Caribs) je indijanski narod porijeklom s Malih Antila ozloglašeni zbog kanibalizma. Pleme je svoje ime dalo porodici Cariban (karipskpoj porodici) kao i plemenima koja govore jezicima te porodice. Na Malim Antilima gotovo su potpuno nestali, osim stotinjak na otoku Dominica (na rezervatu), uključujući mješance na Dominiki ih je oko 3,000. Današnji ostaci pravih Kariba su i Galibi ili Cariña sa sjevera Južne Amerike i Carif (Garifuna, zvani i Black Caribs; Crni Karibi) u Srednjoj Americi, osobito u Hondurasu, Belizeu i Gvatemali. Indijanci Carif ili Garifuna toliko su se izmiješali s crncima da ih se uopće ne može razlikovati, svoj jezik ipak su zadržali. Za Karibe jezikoslovci vole reći da pripadaju jezičnoj porodici Arawak, toga radi, što su preuzeli jezik nesretnih Arawaka koje su stalno proganjali, i koji su od ovih živjeli u stalnom strahu. -Nazivi Kalihna, Cariña, Carib, Carif, Galibi, Garifuna, varijante su istog imena koje danas nose njihove razne grupe. Istoga porijekla je i riječ 'kanibal' (ljudožder).

U vrijeme invazije Španjolaca, Karibi su živjeli na Malim Antilima i dijelovima južnoameričke obale. Oni su bili ratoboran narod porijeklom s obale kasnijih triju Gvajana odakle su se raspršili po Zapadnim Indijama. Na otok Dominicu došli su (računa se) oko 400. godine nakon Krista. Aravački jezik su pokupili (prema Carrie Martin) na Trinidadu. Živjeli su od obrade tla (manioka) i ribarenja, sakupljana školjkaša i hvatanja rakova uz obalu. Na otocima se nije imalo puno toga loviti; iguane i kornjače. Kanu izdubljen u deblu i oružje (veliki luk i strijela) glavni su simboli njihove materijalne kulture. Po vjeri bili su šamanisti, od bogova spominje se Mabouya.

Godine 1795., dio Kariba sa Svetog Vincenta deportiran je na otok Roatán pred obalom Hondurasa odakle su se raširili po srednjoameričkoj obali, gdje su danas poznati kao Garifuna ili Carif.