Centripetalna sila

Razlikovati od pojma centrifugalna sila.

Klasična mehanika

${\displaystyle \mathbf {F} ={\frac {\mathrm {d} }{\mathrm {d} t}}(m\mathbf {v} )}$ drugi Newtonov zakon

povijest klasične mehanike kronologija klasične mehanike Grane statika • dinamika/kinetika • kinematika • primjenjena mehanika • nebeska mehanika • mehanika kontinuuma • statistička mehanika Formulacije Newtonova mehanika (vektorska mehanika) analitička mehanika: Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika Osnovni koncepti prostor • vrijeme • brzina • masa • ubrzanje • gravitacija • sila • impuls sile • spreg sila/moment sile • količina gibanja • kutna količina gibanja • tromost • moment tromosti • referentni okvir • energija • kinetička energija • potencijalna energija • rad • virtualni rad • D'Alembertovo načelo Ključne teme kruto tijelo • dinamika krutog tijela • Eulerove jednadžbe gibanja • gibanje • Newtonovi zakoni gibanja • Newtonov zakon gravitacije • jednadžbe gibanja • inercijski referentni okvir • neinercijski referentni okvir • rotirajući referentni okvir • fiktivna sila • mehanika ravninskog gibanja krutog tijela • pomak (vektor) • relativna brzina • trenje • jednostavno harmonijsko gibanje • harmonijski oscilator • vibracije • prigušenje • koeficijent prigušenja • Rotacijsko gibanje • Kružno gibanje • jednoliko kružno gibanje • nejednoliko kružno gibanje • centripetalna sila • centrifugalna sila • centrifugalna sila (rotacijski referentni okvir) • reaktivna centrifugalna sila • Coriolisov učinak • fizičko njihalo • rotacijska brzina • kutno ubrzanje • kutna brzina • kutna frekvencija • kutni pomak Znanstvenici Isaac Newton • Jeremiah Horrocks • Leonhard Euler • Jean le Rond d'Alembert • Alexis Clairaut • Joseph Louis Lagrange • Pierre-Simon Laplace • William Rowan Hamilton • Siméon-Denis Poisson

Centripetalna sila ime je za svaku silu koja česticu ili tijelo s pravocrtne putanje neprestano skreće prema određenom središtu.^[1][2]:91 Centripetalna sila nije fundamentalna sila, nego samo naziv za rezultantu silā koja uzrokuje dano kružno (zakrivljeno) gibanje. Kada satelit kruži oko Zemlje, kao centripetalna sila služi gravitacijska sila kojom Zemlja privlači satelit; kada se tijelo vrti na niti, napetost niti održava ga na kružnoj putanji,^[2]:90 a ako se nabijena čestica giba u magnetskom polju, ulogu centripetalne sile ima Lorentzova sila.

Tijelo na koje ne djeluju sile zbog tromosti se giba pravocrtno i stalnom brzinom. Potrebna je sila koja će tijelu mijenjati brzinu, odnosno barem njezin smjer, kako bi putanja tijela postala zakrivljena.^[2]:90Ako ta sila djeluje samo povremeno i trenutno, popravljajući putanju tako da ona ukupno nalikuje zakrivljenoj putanji, putanja će između djelovanja sila i dalje biti pravocrtna. Što su korekcije putanje češće, to je putanja jednoličnija. O centripetalnoj sili govorimo u granici stalno djelujuće sile koja tijelo održava na glatkoj zakrivljenoj putanji, odnosno daje mu centripetalnu akceleraciju.

Iako se centripetalna sila najčešće razmatra za jednoliko gibanje po kružnici, moguća su poopćenja na ubrzano kružno gibanje i gibanje po bilo kojoj zakrivljenoj putanji.

1. ↑ Halliday, David; Resnick, Robert. 1981. The dynamics of uniform circular motion. Fundamentals of physics. Wiley. New York. ISBN 0-471-08005-5. OCLC 6789828
2. ↑ ^{a b c} Dulčić, Antonije. 2012. Mehanika. Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu