Delta Dunava

Delta Dunava
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Rumunjska
Godina uvrštenja1991. (15. zasjedanje)
Vrstaprirodno dobro
Mjerilox, xi, xii
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:588
Koordinate45°08′33″N 29°8′0″E / 45.14250°N 29.13333°E / 45.14250; 29.13333
Delta Dunava na zemljovidu Rumunjske
Delta Dunava
Delta Dunava
Položaj delte Dunava u Rumunjskoj

Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga delta po veličini u Europi, poslije Delte Volge, ali je najsačuvanija. Dunav se na oko 70 km od svog ušća dijeli na dva kraka, glavne sastavnice delte Dunava - Chiliu i Tulceu. Tulcea se nakon toga dijeli na rukavce Sf. Gheorge, koji se u Dunav ulijeva dvostrukim ušćem, i na Sulinu najpogodniju za plovidbu. Dunav povezan kanalom s lukom u Constanti važan je plovni put za Rumunjsku i sve ostale zemlje kroz koje teče ta rijeka kao i plovni put Rajna – Majna – Dunav (ovo uključuje i Hrvatsku).

Sama delta ima površinu od 4 170 kvadratnih kilometara od čega 3 465 km otpada na Rumunjsku, a ostalo Ukrajini. Slana jezera Razelm, južno od delte Dunava, često se priključuju ovom području (s njima ima oko 5165 kvadratnih km). Oko 2 000 kvadratnih kilometara delte je ispod razine mora, tako da uz malu gustoću naseljenosti ova činjenica pridodaje izgledu delte i njenoj očuvanosti.

Ova delta je pravo carstvo rijeka, rječica, bara, močvara, jezera, laguna, zaljeva i sl. Flora i fauna ovdje su bogate a najuočljivija je biljka šaš. Ovo je područje zaštićeno i dom je mnogobrojnim vrstama ptica. Preko 40 raznih vrsta riba obitava u delti te se 50 % ulova ribe obavlja na području delte. U krajoliku još prevladava trska kao i brojne vjetrenjače. Uzgoj trske je gospodarski vrlo važan. U sedamdesetima proizvodnja je bila oko 330.000 tona godišnje. U delti živi tek dvadesetak tisuća ljudi pa većih gradova i nema.

Delta Dunava je kraljevstvo riječno-močvarne i morske flore i faune
Pelografska evolucija Delte Dunava
Delta Dunava (2010.)

God. 1991. zaštićeni rumunjski dio delte Dunava (veličine oko 2 733 km²) je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi jer je "svojim brojnim jezerima i močvarama utočište za više od 300 vrsta ptica i 45 vrsta slatkovodnih riba".

Rukavci Dunava Duljina (km) Protok (m³/s)

(1921. – 1990.)

Kilia 120 3800
Sulina 64 1250
Sfântu Gheorghe

(Sv. Juraj)

70 1500

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy