Back جهاز مغزلي Arabic স্পিন্ডল যন্ত্র Bengali/Bangla Diobeno vreteno BS Fus acromàtic Catalan Dělicí vřeténko Czech Spindelapparat German Spindle apparatus English Huso acromático Spanish Kääviniidistik Estonian Ardatz akromatiko Basque

Diobeno vreteno

Dijagram prikazuje organizaciju tipičnog mitoznog diobenog vretena u životinjskim stanicama. Kromosomi su priljubljeni uz kinetohorne mikrocjevčice (mikrotubuli) putem višeproteinskog kompleksa zvanog kinetohore. Polarne mikrocjevčice su u središnjem dijelu vretena i guraju polove vretena putem "motornih" proteina. Astralni mikrotubuli vezuju polove vretena za staničnu membranu. Polimeriziranje mikrocjevčica nastaje u središtu organiziranja mikrotubula.

Diobeno vreteno je stanična tvorevina. U naravi je bipolarna fibrilarna struktura.[1] Čini ju organizirani niz proteinskih mikrocjevčica[1][2] (izgrađuju ih proteini miozin i aktin) koje se tijekom stanične diobe priljube uz centromere kromosoma. Na taj način omogućuje da se odvoje kromosomi između dviju novih stanica nastalih diobom.[3]

Uloga diobenog vretena je u mitozi i mejozi, kad vezuje kromosome na sebe i razvlači razdvojene kromosome na suprotne polove stanice.[2] Diobeno vreteno u životinjskih organizama nastaje u mitozi, u podfazi profazi.[1][4] i mejozi.[2] U profazi biljnih organizama, staničnog kostura preuređenjem oblikuju diobeno vreteno.

Diobeno vreteno tako da se u profazi mikrotubuli šire.[1] Stvaraju ih centrioli.[2]

U profazi se mitotičko diobeno vreteno stvara iz centrosoma, a tvore ga mikrotubuli. Nastaje između dva centrosoma koji su na staničnim polovima. Diobeno vreteno nije kontinuirano, nego se sastoji od dvaju poluvretena. Gornje se pruža od gornjeg centrosoma do sredine stanice, a donje od donjeg pola ka sredini stanice.[5]

U prometafazi za niti diobenog vretena vezuju se porazbacani kromosomi na mjestu centromera, a kad se proces vezivanja za pričvrsnice (centromere) završi, počinje metafaza, u kojoj se porazbacani kromosomi poredaju u središnjoj ravnini stanice u smjeru okomitom na položaj tubula u vretenu.[1][4] U anafazi samostalni kromosomi putuju ka polovima vretena, a to postižu tako da se skraćuju tubuli diobenog vretena.[4] Diobeno vreteno se raspada u telofazi.[4] Pri završetku stanične diobe, u citokinezi kod životinjskih stanica, javlja se diobena brazda koja je okomita na os diobenog vretena.[1]

Vrlo važnu ulogu u formiranju diobenog vretena imaju mikrofilamenti. U diobenom vretenu nastaju tri vrste mikrocjevčica (mikrotubula): 1) kinetohorni mikrotubuli 2) astralni mikrotubuli i 3) polarni mikrotubuli.[6]

  1. ↑ a b c d e f Stanični ciklus eukariota[neaktivna poveznica], Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  2. ↑ a b c d Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne  Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 31
  3. ↑ diobeno vreteno, Struna - Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
  4. ↑ a b c d Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
  5. ↑ Vježba 8 - Mitoza  Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. prosinca 2014. (Wayback Machine), PBF Zagreb, preuzeto 4. siječnja 2015., str. 151-152
  6. ↑ Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 324-325
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in