Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je gornji dom Parlamenta Federacije BiH. Predstavlja tri konstitutivna naroda Federacije BiH - Bošnjake, Hrvate i Srbe, te ostale. Izaslanici svakog konstitutivnog naroda čine narodni klub. Narodni klub konstitutivnog naroda ima 23 izaslanika, dok klub ostalih ima 11 izaslanika. Dom naroda ukupno ima 80 izaslanika. Izaslanici se biraju u skupštinama županija Federacije BiH.^[1] Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih izaslanika, predsjednika Kluba hrvatskih izaslanika, predsjednika Kluba srpskih izaslanika i tajnika Doma naroda.^[2] Sjednice Doma naroda mogu biti: redovite, izvanredne i posebne (s javnošću). Dom naroda ima 19 radnih tijela koja svoje sjednice održavaju u službi rada Doma i doprinose njegovom učinkovitijem radu.^[3]

Dom naroda se sastojao od 30 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda, 30 izaslanika iz reda hrvatskog naroda kao i izaslanika drugih naroda čiji je broj u istom omjeru prema 60 kao što je i broj zastupnika županijskih zakonodavnih tijela koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci i Hrvati u odnosu na broj bošnjačkih odnosno hrvatskih zastupnika u županijskim zakonodavnim tijelima. Hrvati su birali svoje, a Bošnjaci svoje izaslanike. Prema novim ustavnim promjenama (#Barry, #Petritsch) ukupan broj izaslanika je smanjen na 58 izaslanika i to po 17 izaslanika iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i 7 izaslanika iz reda ostalih. Izaslanici se biraju na razdoblje od 4 godine.^[4] Učinak Barryjevih amandmana jednostavno omogućava da hrvatski predstavnici budu izabrani od stranaka koje nemaju potporu hrvatskih birača. U teoriji, bošnjačke stranke mogu izabrati 6 izaslanika u hrvatski klub Doma naroda, što predstavlja jednu trećinu od 17. Prema Petritschevim amandmanima nije više potrebna većina u svakom klubu Doma naroda nego samo jedna trećina za izbor Predsjednika/Potpredsjednika FBiH. Predsjednik FBiH je bitan jer potvrđuje Vladu FBiH. Ako u ponovljenom postupku izbora Predsjednika/Potpredsjednika FBiH jedan od domova odbije zajedničku listu, smatrat će se da su kandidirane osobe prihvaćanjem liste u jednom domu. Uvodi se drugi krug glasovanja u kojem je potrebna potvrda u samo jednom domu. S obzirom na to da su Bošnjaci većina stanovništva u FBiH (oko 70%), imaju kontrolu nad Zastupničkim domom Parlamenta FBiH te u praksi nad svim klubovima u Domu naroda osim hrvatskog, jasna je opasnost koju za Hrvate predstavljaju spomenute promjene. Svake opće izbore se vodi velika borba kako Bošnjaci ne bi izabrali trećinu hrvatskoga kluba i tako potpuno dekonstituirali Hrvate, izbacivši ih iz formiranja izvršne vlasti i praktički ih pretvoriti u nacionalnu manjinu. Hrvatski klub u Domu naroda Parlamenta FBiH predstavlja posljednjeg jamca konstitutivnosti Hrvata u BiH.^[5]

1. ↑ Klubovi. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. ožujka 2017.
2. ↑ DNPFBiH - Kolegij 22. travnja 2020.
3. ↑ DNPFBiH - O Domu naroda 22. travnja 2020.
4. ↑ Dom naroda Parlamenta FBiH Naslovnica - 2003.
5. ↑ Večernji list (BiH): Zoran Krešić: Osiguran 11. mandat strankama HNS-a 8. veljače 2019.