Dubrovnik | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Gradonačelnik | Mato Franković (HDZ) |
Gradsko vijeće | 25 članova |
Naselja | 32 gradska naselja |
Površina | 142,6 km2 [1] |
Površina središta | 12,1 km2 |
Koordinate | 42°40′N 18°04′E / 42.66°N 18.07°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 41 562 [2] |
– gustoća | 291 st./km2 |
Urbano | 26 922 |
– gustoća | 2225 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sv. Vlaho |
Dan mjesta | Festa Svetoga Vlaha 3. veljače |
Odredišna pošta | 20000 Dubrovnik [3] |
Pozivni broj | +385 (0)20 |
Autooznaka | DU |
Stranica | dubrovnik |
Dubrovnik na zemljovidu Hrvatske |
Dubrovnik (lat. Ragusium, Ragusa) je grad na krajnjem jugu Hrvatske. Upravno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedno od najvažnijih povijesno-turističkih središta Hrvatske. Prema popisu iz 2021. godine ima 41 562 stanovnika;[4] njih 92% izjasnilo se Hrvatima.[4]
Stari grad Dubrovnik nalazi se od 1979. godine na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.
Gospodarstvo grada Dubrovnika od najranijih vremena temeljio se na pomorskoj trgovini. U srednjem vijeku je kao Dubrovačka Republika bio jedini grad-država na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao Mletačkoj Republici. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao visok stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedno od središta razvitka hrvatskoga jezika i književnosti te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.[5]
Korčulanski pjesnik Ivan Vidalić u pismu Nikoli Nalješkoviću 1564. proziva Dubrovnik „krunom hrvatskih gradov”.[6]