Ferit

Krivulja hlađenja čistog željeza.
Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik prikazuje uvjete pod kojim je ferit (alfa-željezo) stabilan.
Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure.
Brzina hlađenja čelika.
Prikaz martenzita kod niskolegiranog čelika 42CrMo4 (AISI 4140).
Prikaz bainita kod smirenog (dezoksidiranog) čelika.

Ferit (prema lat. ferrum: željezo) je naziv za alfa-željezo, alotropsku modifikaciju željeza stabilnu do 911 °C, također strukturni sastojak tehničkoga željeza i čelika u obliku čvrste otopine malih količina ugljika u alfa-željezu.[1] Ferit je naziv za intersticijsku čvrstu otopinu (ugljik se otapa u čvrstom željezu jer su njegovi atomi puno manji) ugljika u alfa-željezu (α-Fe) s volumno centriranom kubičnom kristalnom strukturom. Maksimalna topivost ugljika u α-Fe je 0,025 % kod 723 ºC i samo 0,008 % na sobnoj temperaturi. To je najmekša faza u dijagramu stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik. Ferit je kristalna struktura koja daje čeliku magnetska svojstva; to je klasičan primjer feromagnetičnog materijala. Ferit ima vlačnu čvrstoću 280 N/mm2 i tvrdoću oko 80 HB (tvrdoća po Brinellu). Istezljivost ferita je do 35%.

  1. 'ferit, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy