Gamete su spolne rasplodne stanice[1] koje se stvaraju putem mejoze te sadrže haploidan (polovični) broj kromosoma.[2] Razvijaju se u spolnim žlijezdama.[2] Proces dozrijevanja gameta nazivamo gametogeneza.[2] U gametama je pohranjen genom.[3] Kretanjem gameta odvija se gensko strujanje.[1]
Gamete mogu biti:
- izogamete, koji su međusobno iste;[2] postupak njihovog spajanja naziva se izogamija;
- anizogamete se međusobno razlikuju i morfološki i po ponašanju (po veličini[2] i izgledu):
- mikrogamete su sitnije, pokretne[2] (imaju bičeve, muške gamete slične spermatozoidima višestaničnih životinja;
- makrogamete su krupne i sliče na jajne stanice višestaničnih životinja, bogate su citoplazmom, hranjivim tvarima i nisu pokretne[2]
Postupak spajanja anizogameta naziva se anizogamija.
Kod višestaničnih životinja postoje dvije vrste gameta:
Kod čovjeka, jajne stanice (ženske gamete) stvaraju se u ovarijima (jajnicima), spermatozoidi (muške gamete) stvaraju se u sjemenicima.[1] Kad se spoje raznospolne gamete (oplodnja) nastaje jedna stanica zigota koja ima diploidni, tj. normalni broj kromosoma.[2]
Kod malog broja jedinki oba tipa spolnih udova stvaraju se u jednoj jedinki (kišna glista, mekušci) to je dvospolnost. Iako se u jednom tijelu stvaraju oba spola oplođenje je najčešće između dvije jedinke.
Jajne stanice su obično krupne i nepokretne, a spermatozoidi sitni i pokretni.
- ↑ a b c Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 45
- ↑ a b c d e f g h gameta. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 17. prosinca 2014.
- ↑ Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2016. (Wayback Machine) (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 47