Back Гелаҭтәи аберҭыԥ Abkhazian دير غيلاتي Arabic Gelati monastırı Azerbaijani Гелати монастыры Bashkir Гелацкі манастыр Byelorussian Гелацкі манастыр BE-X-OLD Monestir de Guelati Catalan Klášter Gelati Czech Gelati German Μοναστήρι του Γκελάτι Greek
| Katedrala Bagrati i Samostan Gelati | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Gruzija |
| Godina uvrštenja | 1994. (18. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | 2010.-2017. |
| Poveznica | UNESCO:710 |
| Koordinate | 42°17′50″N 42°45′40″E / 42.29722°N 42.76111°E |
  Samostan Gelati Lokacija samostan Gelati u Gruziji | |
Samostan Gelati (gruzijski: გელათი) je samostanski kompleks u blizini gruzijskog grada Kutaisi. Kompleks čini Gospina crkva, remek-djelo srednjovjekovne iberijske arhitekture iz 1106. godine, te crkve Sv. Jurja i sv. Nikole iz 13. stoljeća. One su primjer vrhunca gruzijske srednjovjekovne arhitekture, zbog čega je samostan gelati, zajedno s obližnjom Katedralom Bagrati, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1994. godine.
Samostan je završen za vladavine Demetra I., sina kralja Davida Graditelja, 1130. godine, izgradnjom Gospine crkve. Kasnije su dodavane građevine u 13. i 14. stoljeću, između vremena strane vladavine i invazija, pri kojima su oštećene stare građevine. Najteže oštećenje samostan je pretrpio u požaru 1510. godine prilikom invazije Osmanlija. Obnovljen je u 16. stoljeću kada je postao katolikos (vjersko središte) zapadne Gruzije, sve do 19. stoljeća kada je Gruzija anektirana u Rusko Carstvo.
Samostan Gelati je dugo bio kulturno i intelektualno središte Gruzije. Njezina Akademija iz 12. stoljeća je bila mjesto gdje su djelovali mnogi gruzijski teolozi, znanstvenici i filozofi, koji su prije djelovali u mnogim pravoslavnim manastirima u inozemstvu (poput Manganske akademije u Carigradu). Zbog utjecaja ovog središta, samostan je bio poznat kao "Nova Helada" ili "Drugi Atos".
U samostanu su sačuvane značajne freske i iluminirani rukopisi od 12. do 17. stoljeća, te velika zlatna ikona poznata kao "Hahuli triptih" (8. – 12. st.) koji je danas u Gruzijskom muzeju umjetnosti u Tbilisiju.[1]
U samostanu su također sahranjeni najveći gruzijski kraljevi, od Davida Graditelja (prvog pokrovitelja samostana, vladao od 1089. – 1125.) do kraja Gruzijskog kraljevstva u 19. stoljeću.
.jpg)
Zbog nepridržavanja izvornog oblika Gospine katedrale pri njezinoj obnovi, UNESCO ju je smjestio na popis ugroženih mjesta svjetske baštine i razmatra njezino uklanjanje s popisa svjetske batine[2]
- ↑ Erika Speel, Dictionary of enamelling, 1998., str. 67. Ashgate, ISBN 1859282725, 9781859282724
- ↑ Bagrati i Samostan Gelati bi mogli biti skinuti s popisa svjetske baštine (gru.) Posjećeno 14. ožujka 2011.