Back Geofisika Afrikaans فيزياء الأرض Arabic جيوفيزيا ARZ Xeofísica AST Geofizika Azerbaijani Геафізіка Byelorussian Геафізыка BE-X-OLD Геофизика Bulgarian ဘူမိရူပဗေဒ BLK ভূ-পদার্থবিজ্ঞান Bengali/Bangla

Geofizika

Geofizika
Geofizika
Geofizika je prirodna znanost koja proučava fizikalna svojstva Zemlje i procese na njoj.
Znanstveno područje Prirodne znanosti
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj
Slika pokazuje odstupanje geoida, u metrima (na osnovi EGM96 gravitacijskog modela i WGS84 referentnog elipsoida).[1]
Gravitacijske anomalije koje se vide u Južnom oceanu prikazane u pojačanim bojama. Amplitude idu između -30 mGal (magenta) do +30 mGal (crveno).
Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.
Vulkan Augustine, Aljaska, SAD.
Slika objašnjava osnovne procese kruženja vode u zemljinom hidrološkom sustavu.
Zemljino magnetsko polje.
Shematski prikaz unutrašnjosti Zemlje. 1. kontinentalna kora - 2. oceanska kora - 3. gornji sloj - 4. donji sloj - 5. vanjska jezgra - 6. unutarnja jezgra - A: Mohorovičićev diskontinuitet - B: Gutenbergov diskontinuitet - C: Lehmannov diskontinuitet.
Najvažnije Zemljine litosferne ploče (tektonika ploča).
Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca.
Primjer razlike između jednog zemljopisnog (ravna iscrtkana linija) i magnetskog meridijana.

Geofizika je prirodna znanost koja proučava fizikalna svojstva Zemlje i procese na njoj, a katkad i na drugim planetima. Obuhvaća niz disciplina, koje se mogu svrstati prema tome bave li se čvrstom Zemljom, vodama ili zrakom koji ju okružuje. Prva skupina geofizičkih disciplina usmjerena je na istraživanje polja sile teže i oblika Zemlje (gravimetrija), magnetskoga polja Zemlje (magnetizam Zemlje), potresa i strukture Zemljine unutrašnjosti (seizmologija) te vulkanskih erupcija (vulkanologija). Predmet su proučavanja druge skupine geofizičkih disciplina tekuće vode na tlu i podzemne vode (hidrologija), jezera (limnologija), mora i oceani (oceanografija) te ledenjaci i ledene kape (glaciologija). Treća se skupina geofizičkih disciplina bavi kratkoročnim vremenskim promjenama u nižim slojevima atmosfere (meteorologija), dugoročnim karakteristikama vremenskih prilika u blizini Zemljine površine (klimatologija) te procesima u višim slojevima atmosfere (aeronomija).

Pojedine geofizičke discipline bliske su nekim drugim znanostima. Tako je na primjer gravimetrija srodna geodeziji, seizmologija ima niz dodirnih točaka s geologijom, fizička je oceanografija povezana s kemijskom i biološkom oceanografijom, a klimatologija je često predmet interesa zemljopisa. Tradicionalno se smatra da je geofizika jedna grana primijenjene fizike, to jest da fizičari otkrivaju opće zakonitosti, koje potom geofizičari primjenjuju u istraživanju Zemlje. Takav je odnos doveden u pitanje početkom 1960-ih kada je meteorolog Edward Norton Lorenz utemeljio teoriju determinističkoga kaosa, koja je desetak godina poslije postala predmetom interesa fizičara.[2]

  1. ↑ podaci iz http://earth-info.nga.mil/GandG/wgs84/gravitymod/wgs84_180/wgs84_180.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. kolovoza 2020. (Wayback Machine)
  2. ↑ geofizika, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in