Back جورج جاموف Arabic جورج جاموف ARZ جرج قاموف AZB Джордж Гамаў BE-X-OLD Георгий Гамов Bulgarian জর্জ গ্যামো Bengali/Bangla George Gamow BS George Gamow Catalan George Gamow Czech George Gamow Danish
| George Gamow | |
 George Gamow s lulom. | |
| Rođenje | 4. ožujka 1904. Odesa, Ukrajina |
|---|---|
| Smrt | 19. kolovoza 1968. Boulder, Colorado, SAD |
| Državljanstvo | Ukrajinac, Amerikanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Sveučilište u Göttingenu, Sveučilište u Kopenhagenu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Washingtonu, Berkeleyevo sveučilište u Kaliforniji Sveučilište Colorado u Boulderu |
| Alma mater | Sveučilište u Sankt-Peterburgu |
| Poznat po | Alfa raspad, Atomska jezgra, Tuneliranje, Veliki prasak, Kozmologija, Genetika |
| Portal o životopisima | |
George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla. Doktorat iz fizike stekao na Lenjingradskome sveučilištu 1928. (danas Sankt-Peterburg). U Kopenhagenu, uz boravke u Göttingenu i Cambridgeu, proučavao je kvantnu mehaniku i nuklearnu fiziku. Postavio "model kapljice" atomskih jezgara i razvio kvantnu teoriju radioaktivnih procesa, koja vodi razumijevanju termonuklearnih reakcija u unutrašnjosti zvijezda. Emigrirao je iz Sovjetskoga Saveza 1934. i postao profesor fizike na Sveučilištu Georgea Washingtona (Washington D. C., SAD) te u kasnim tridesetima proučavao evoluciju zvijezda i odnos mase i luminoziteta, a desetljeće poslije vratio se na kozmološke probleme. Jedan od glavnih zagovornika Fridmanova ekspandirajućeg svemira, u modificiranoj inačici poznatoj kao Veliki prasak. Uočio je da je svemir u svojim ranim fazama stvarao uvjete (analogne onima u termonuklearnom reaktoru) za sintezu kemijskih elemenata koji moraju biti rašireni po cijelome svemiru. Istraživanjima dezoksiribonukleinske kiseline (uvođenjem genetičkoga koda 1954.) potaknuo je razvoj moderne genetičke teorije. Od 1956. profesor na Sveučilištu Colorado u Boulderu, SAD, gdje je ostao do kraja života. Zapažen je i po knjigama iz popularizacije znanosti, za što mu je 1956. dodijeljena UNESCO-ova Kulingova nagrada.[1]