Glavna stranica

Gološkržnjaci (lat. Nudibranchia) skupina su puževa koji odbacuju svoju ljušturu, takozvanu kućicu, nakon stadija ličinke. Poznati su po raznobojnosti i neobičnim oblicima, prema čemu su dobili i raznolika imena kao što su »zmaj«, »klaun« i »morski zec«. Danas je poznato oko 3000 vrsta koje pripadaju ovoj skupini, a u Jadranu živi njih tridesetak.

Skupinu se uobičajilo razgovorno nazivati morskim puževima zbog toga što pripadaju porodici mekušaca stražnjoškržnjaša (Opisthobranchia). Međutim, velik broj »morskih puževa« pripada taksonomskim skupinama koje nisu blisko srodne gološkržnjacima. Mnoge od tih drugih vrsta tzv. morskih puževa često se stoga zabunom spominju kao gološkržnjaci.

Gološkržnjake se može pronaći u morima diljem svijeta, od Arktika do toplijih i tropskih klima pa sve do Južnog oceana i Antarktike. Gotovo su isključivo morske životinje, iako je poznato da nekoliko vrsta obitava u bočatim vodama nižeg saliniteta. Žive na praktički svim razinama, od međuplimnih zona do preko 700 metara dubine. Najveća se raznolikost pronalazi u toplim, plitkim grebenima, a jedna je vrsta pronađena na dubini od skoro 2500 metara.

Gloškržnjaci su dvospolci, što znači da imaju oba spolna organa, no ne mogu oploditi sami sebe. Jajašca su najčešće polegnuta unutar želatinaste spirale, koja se često opisno naziva vrpcom. Njihov broj varira; vrpca može sadržavati samo jedno do dva jajašca ili čak 25 milijuna. Mladunci izgledaju gotovo identično odraslim jedinkama, osim što su manji. Životni vijek gološkržnjaka može biti dug od nekoliko tjedana do godinu dana, ovisno o vrsti.

Sve poznate vrste gološkržnjaka su mesojedi. Prehrana im, ovisno o vrsti, uključuje spužve, obrubnjake, mahovnjake, druge puževe i njihova jajašca, plaštenjake, vitičare te moruzgve. Neke vrste prakticiraju i kanibalizam.

• 29. kolovoza – Na Svjetskom juniorskom atletskom prvenstvu u Limi, Jana Koščak je osvojila zlatnu medalju u sedmoboju, a Roko Farkaš oborio je hrvatski juniorski rekord u skoku dalj u kvalifikacijama, koji je držao Lahor Marinović od 1986. godine te dan kasnije osvojio zlatnu medalju dok je Mia Wild osvojila srebro na 100 m prepone.
• 28. kolovoza – Na svečanosti otvaranja Paraolimpijskih igara u Parizu hrvatsku zastavu nosili su Anđela Mužinić Vincetić i Dino Sinovčić. Hrvatsku na Igrama predstavljaju 22 natjecatelja u šest športova.
• 22. do 25. kolovoza – U organizaciji Hrvatske iseljeničke lirike iz New Yorka, u Pagu je održan 23. Susret pjesnika iseljenika.
• 23. kolovoza – Na stratištu Lepa Bukva u Macelju, zagrebačkom Mirogoju i nizu mjesta u Hrvatskoj obilježen je Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima.
• 15. kolovoza – U marijanskim svetištima diljem Hrvatske proslavljena svetkovina Velike Gospe, ujedno i državni praznik u Hrvatskoj.
• 13. kolovoza – Potres magnitude 4,1 po Richteru pogodio sjever Hrvatske.
• 10. kolovoza – Ekipa Udruge lađara Zagreb pobjednik je 27. Maratona lađa na Neretvi. Drugo mjesto osvojila je ekipa Gusara iz Komina, a treće ekipa Slivna. Na dva dana prije održanom Maratonu lađarica, pobijedile su lađarice iz Siska, drugo mjesto osvojile su lađarice Gusara iz Komina, a treće lađarice ekipe Zagreb.

Nedavne smrti: Budimir Lončar, Mislav Bezmalinović, Predrag Matić

• 1638. – Rođen je francuski kralj Luj XIV. poznat pod nadimkom "Kralj Sunce".
• 1891. – U Zagrebu je počeo prometovati konjski tramvaj (slika).
• 1972. – Dogodio se Münchenski masakr: tijekom Olimpijskih igara u Münchenu članovi palestinske teroričke organizacije Crni rujan upali su u olimpijsko selo i uzrokovali pogibiju 11 izraelskih športaša i jednoga njemačkog policajca.
• 2001. – Umro je Vladimir Žerjavić, hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak Ujedinjenih naroda.