Լեռնային Ղարաբաղի Հանրապետություն | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna: Slobodni i neovisni Artsakh | |||||
Službeni jezik | armenski | ||||
Glavni grad | Stepanakert | ||||
Vlada | unitarna predsjednička republika | ||||
- Predsjednik – Predsjednik Vlade |
Bako Sahakjan Ašot Guljan | ||||
Površina | |||||
- ukupno | 11.458[1] km2 | ||||
Stanovništvo | |||||
- ukupno (2015..) | 150.932[2] | ||||
Pripadnost | Azerbajdžan | ||||
Status | Prestao postojati 1. siječnja 2024. | ||||
Valuta | armenski dram i lokalni gorskokarabaški dram (100 luma¹) | ||||
Vremenska zona | UTC +4 | ||||
Internetski nastavak | službeno nema, koristi se .nkr.am | ||||
Pozivni broj | +374 | ||||
(1) izvan upotrebe |
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah)[3] bila je nepriznata država koja se nalazila u Zakavkazju, a čiju su neovisnost priznavale tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje). Pod kontrolom Gorskoga Karabaha nalazila se od rata za odcjepljenje od Azerbajdžana vođenoga 1991. – 1994. godine većina bivše Gorskokarabške autonomne oblasti. Gorski Karabah bio je de jure dio Azerbajdžana. Do 2020. godine je ostvarivao kontrolu nad teritorijem putem kojega je graničio s Armenijom na zapadu; a od kraja 2020. godine – kada je predao Azerbajdžanu dio teritorija kojega je kontrolirao od 1992. godine – je posve okružen teritorijem Azerbajdžana; s Armenijom je povezan koridorom pod Azerbajdžanskom civilnom vlašću i vojnom kontrolom mirovnog kontingenta Ruske Federacije jačine oko 2 tisuće vojnika.
Glavni grad Gorskoga Karabaha bio je Stepanakert.
U presudi Europskog suda za ljudska prava u slučaju Čiragov protiv Armenije iz lipnja 2015. god. utvrdio je taj sud – usprkos poricanju Armenije – da su Gorski Karabah i Armenija povezani u toj mjeri, da se u pravnom smislu mora prepoznati da Armenija ostvaruje vlast nad Gorskim Karabahom.[4] Mirovnim ugovorom između Armenije i Azerbajdžana iz listopada 2020. god., govori se o Gorskom Karabahu kao o teritoriju kojega kontrolira Armenija – tj. ne kao o nekoj samostalnoj državi, niti o državnom teritoriju Armenije.
Snage Gorskog Karabaha bile su poražene u jednodnevnom ratu 2023. godine.[5]
Dana 28. rujna 2023., tijela Gorskog Karabaha najavila su potpuno samoraspuštanje prije 1. siječnja 2024.[6]
Službeno je prestao postojati kao nepriznata država i sastavni je dio Azerbajdžana od 1. siječnja 2024.