Gospodarstvo Bugarske

Gospodarstvo Bugarske
Pogled na Business Park Sofia, najveći uredski park u jugoistočnoj Europi i prvi takve vrste u Bugarskoj.
Valuta	Euro (€)
Fiskalna godina	Kalendarska godina[1]
Gospodarske organizacije	EU, WTO, OESS, BSEC
Statistika
BDP (PPP)	133,9 milijardi USD (2015.) ()
BDP rast	3% (2015. proc.)[1]
BDP per capita	19.100 USD (2015. proc.)[1]
BDP po sektoru	poljoprivreda (5,2%), industrija (27,4%), usluge (67,4%) (2015. proc.)[1]
Inflacija (IPC)	-1,1% (2015. proc.)[1]
Stopa siromaštva	21,8% (2014. proc.)[1]
Radna snaga	2,525 milijuna(2015. proc.)[1]
Radna snaga prem zanimanju	7% (poljoprivreda), 30,1% (industrija), 62,9% (usluge) (2014. proc.) [1]
Nezaposlenost	10% (2015. proc.)[1]
Glavna industrija	proizvodnja plina, vode i električne energije, strojarska industrija, metalna industrija, kemijska industrija, prehrambena industrija, proizvodnja naftnih derivata, nuklearno gorivo, duhan, koks[1]
Trgovina
Izvoz	24,33 milijardi USD (2015. proc.)[1]
Izvozna dobra	strojevi i oprema, željezo i čelik, goriva, obuća i odjeća(2014. proc.)[1]
Glavni izvozni partneri	Njemačka (12,5%), Italija (9,2%), Turska (8,5%), Rumunjska (8,2%), Grčka (6,5%), Francuska (4,2%)(2015. proc.)[1]
Uvoz	27,66 milijardi USD (2015. proc.)[1]
Uvozna dobra	strojevi i oprema, metali i rude, kemijski proizvodi i plastika, goriva, minerali i sirovine(2015. proc.)[1]
Glavni uvozni partneri	Njemačka (12,9%), Rusija (12%), Italija (7,6%), Rumunjska (6,8%), Turska (5,7%), Grčka (4,8%), Španjolska (4,8%)(2015. proc.)[1]
Javne financije
Javni dug	37,31 milijardi USD (31. prosinca 2015.)[1]
Prihodi	17,81 milijardi USD [1]
Rashodi	19,14 milijardi USD (2015. proc.)[1]
Ekonomska pomoć
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Gospodarstvo Bugarske predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Bugarske. Riječ je o gospodarstvu koje je između 1945. i 1989. bilo centralističko plansko te je bilo temeljeno na poljoprivredi i industriji. Organizacija je bila po uzoru na Sovjetski Savez, tako da je primjerice postojala kolektivizacija poljoprivrede, državno vlasništvo u industrijskom sektoru, petogodišnji razvojni planovi i sl. Raspadom komunizma i Istočnog bloka nastala je gospodarska kriza a njezin glavni razlog bila je nekonkurentnost na svjetskom tržištu (slaba produktivnost, zastarjela tehnologija, loša kvaliteta te loše upravljanje i nefleksibilnost velikih poduzeća). Također, država je u isto vrijeme zbog Zaljevskog rata izgubila poslove i imovinu u Iraku i Kuvajtu dok je susjedna Srbija prouzročila ogromnu štetu zbog politike izolacionizma.

To su bili razlozi koji su doveli Bugarsku do gospodarske depresije, velikog pada BDP-a te enormno visoke inflacije koja je 1997. godine premašila iznos od 500%. Zbog toga su provedene mnogobrojne mjere koje su uključivale privatizaciju industrije i liberalizaciju agrarne politike što je 1998. dovelo do rasta gospodarstva od 4% i smanjenja inflacije.

Stopa BDP-a po glavi stanovnika je mala u odnosu na europske okvire te stagnira duži vremenski period.

1. ↑ ^{a b c d e f g h i j k l m n o p q r s} CIA Factbook Bulgaria. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. svibnja 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)