Havana | |
---|---|
Ciudad de La Habana | |
Znamenitosti Havane u smjeru kazaljke sata: Capitolio Nacional, Veliko kazalište, Havanska katedrala, Muzej revolucije i panorama Stare Havane noću | |
Nadimak: Ciudad de las Columnas ("Grad stupova") | |
Država | Kuba |
Pokrajina | Ciudad de la Habana |
Utemeljena | 1515. |
Utemeljena na današnjoj lokaciji | 1519. |
Osnivač | Diego Velázquez de Cuéllar |
Vlast | |
• Vrsta | Gradsko vijeće |
• Gradonačelnik | Juan Contino Aslán (Komunistička Partija Kube PCC) |
Površina | |
• Ukupna | 728,26 km2 |
Visina | 59 m |
Koordinate | 23°8′N 82°23′W / 23.133°N 82.383°W |
Stanovništvo (2010.) popis | |
• Entitet | 2.135.498 (2.932,3/km2) |
• Metropolitansko područje | 3 710 100 |
Vremenska zona | EST (UTC-5) |
• Ljeto (DST) | EDT (UTC-4) |
Poštanski broj | 10xxx-19xxx |
Pozivni broj | (+53) 7 |
Položaj Havane na Kubi |
Havana (špa. La Habana [la a'βana], službeno Ciudad de La Habana[1]) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube. Grad, jednu od 14 kubanskih provincija, nastanjuje 2,2 milijuna stanovnika,[2] a šire gradsko područje oko 3 milijuna, što Havanu čini najvećim gradom na Kubi i u Karipskoj regiji. Grad se većinom prostire zapadno i južno od zaljeva, koji je s otvorenim morem povezan uskim tjesnacem, podijeljenim na tri glavne luke: Marimelena, Guanabacoa, i Atarés. Rijeka Almendares teče gradom od juga prema sjeveru i utječe u Floridski prolaz nekoliko kilometara zapadno od zaljeva.
Španjolski kralj Filip II dodijelio je Havani status grada 1592.,[3] dok je kraljevski dekret iz 1634. priznao važnost grada službenim imenovanjem Havane "Ključem Novog svijeta i bedemom Zapadne Indije."[4] Španjolci su započeli izgradnju fortifikacija, te je 1553. rezidencija guvernera iz Santiaga de Cuba na istoku otoka, preseljena u Havanu, od tada de facto glavni grad Kube. Važnost lučkih utvrđenja rano je prepoznata jer su u 16. stoljeću engleski, francuski i nizozemski pomorski pljačkaši napadali grad.[5] Potapanje američkog bojnog broda Maine u luci Havane 1898., bio je izravni povod španjolsko-američkog rata,[6] kojim je na Kubi završena španjolska vladavina.
Havana je tradicionalno bila poznata kao turističko središte svjetskog glasa, mjesto bogatog kulturno-povijesno-arhitektonskog nasljeđa i po tradicionalnoj proizvodnji duhanskih proizvoda i alkoholnih pića. Suvremena Havana sjedište je kubanske vlade, više ministarstava, te poslovno središte.
Stara Havana (La Habana Vieja), koja sadrži jezgru izvornog grada Havane, najbogatija je zbirka kolonijalne arhitekture Latinske Amerike. Lokacija starih gradskih zidina sukladna je međama Stare Havane, koja sadrži oko 3000 zgrada.[5] Stara Havana s fortifikacijama uvrštena je na popis Svjetske baštine UNESCO-a 1982.[7]