Holografija

Dvije fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova.
Snimanje holograma.
Hologram na novčanici 5 .
Hologram na kreditnim karticama.
Dobivanje holograma.
Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija.
Optički stol koji se koristi za izradu holograma.

Holografija (grč. hólos: čitav, potpun, sav + gráfos: pišem, crtam") je postupak snimanja i reprodukcije trodimenzionalne slike nekog predmeta uz pomoć koherentne svjetlosti a bez upotrebe optičkih leća. Takva se slika naziva hologram, a od dvodimenzionalne se fotografske snimke razlikuje po tome što uz raspored i jakost svjetlosnih valova, odraženih od snimanog predmeta, bilježi i njihov smjer i fazu. Time se pohranjuju sva svojstva valne fronte svjetlosti, a također i potpuna informacija o prostornim svojstvima predmeta. Hologram promatran iz različitih kutova pruža različite prizore snimljenog predmeta. Kako jedno promatračevo oko vidi hologram pod drugačijim kutom od drugoga oka, stječe se dojam prostornosti snimljenog predmeta, jednako kao da se radi o promatranju stvarnog predmeta.[1]

  1. holografija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. siječnja 2020.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy