Hong Kong

Hong Kong Posebna upravna regija Narodne Republike Kine Hong Kong Hong Kong Special Administrative Region of the People's Republic of China[note 1] 中華人民共和國 香港特別行政區
Zastava Grb
Himna Marš dobrovoljaca
Hongkong unutar NR Kine
Službeni jezik	kineski i engleski[note 2]
Državni vrh
- Vrsta	Nesuverena djelomična demokracija s neizabranom vladom unutar NR Kine
- Šef administracije Hong Konga	Matthew Cheung
- Predsjednik Vrhovnog suda	Geoffrey Ma
- Predsjednik zakonodavnog savjeta	Andrew Leung
- Izvršni šef Hong Konga	Carrie Lam
Britanska okupacija	26. siječnja 1841.
Mir iz Nanjinga	29. kolovoza 1842.
Pekingška konvencija	18. listopada 1860.
Konvencija o proširenju teritorija Hong Konga	9. lipnja 1898.
Japanska okupacija	25. prosinca 1941. – 15. kolovoza 1945.
Zajednička deklaracija Kine i Velike Britanije	19. prosinca 1984.
Predaja suvereniteta Hong Konga Kini	1. srpnja 1997.
Površina	191. po veličini
- ukupno	1104 km2
- % vode	4,58 (50 km²)[3] %
Stanovništvo
- ukupno (2021.)	7 394 700[4]
- gustoća	6480[5]/km2
BDP (PKM)	procjena 2008.
- ukupno	293,311 milijardi USD[6] (38.)
- po stanovniku	44 413 USD[6] (10.)
Valuta	hongkonški dolar (100 centi)
Pozivni broj	+852
Vremenska zona	UTC HKT (UTC+8)
Internetski nastavak	.hk

Hong Kong, Hongkong^{[note 3]} (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (PUR) Narodne Republike Kine. Smješten na južnoj obali Kine i okružen deltom Biserne rijeke i Južnim kineskim morem,^[7] poznat je po svojoj neboderskoj arhitekturi i velikoj prirodnoj luci. S površinom od 1104 km² i sedam milijuna stanovnika, jedno je od najgušće naseljenih područja na svijetu.^[8] Stanovništvo Hong Konga 95% je etnički kinesko dok se preostalih 5% odnosi na druge nacionalne grupe.^[9] Hongkonška Han kineska većina potječe uglavnom iz gradova Guangzhou i Taishan u susjednoj provinciji Guangdong.^[10]

Hong Kong je postao kolonija Britanskog imperija nakon prvog opijumskog rata (1839. – 42.). Izvorno ograničene otokom Hong Kong, do 1898. granice kolonije postupno su širene na poluotok Kowloon i Nove Teritorije. U doba drugog svjetskog rata, tijekom rata na Pacifiku bio je okupiran od strane Japana. 1945. Britanija je ponovo uspostavila svoju vlast do 1997., kada je Kina ponovo uspostavila suverenitet.^[11][12] Regija je tijekom kolonijalnog doba prihvatila politiku minimalne intervencije vlasti pod etikom pozitivnog neintervencionizma.^[13] To razdoblje snažno je utjecalo na aktualnu kulturu Hong Konga, koji se često opisuje kao mjesto gdje "Istok susreće zapad",^[14] i obrazovni sustav, do reformi implementiranih 2009.^[15] slobodno temeljen na Engleskom sustavu.^[16]

Iako je dio Kine, Hong Kong funkcionira kao samostalna država, sa svojim zakonima, valutom, sportskim reprezentacijama, dok prema ostatku Kine i danas postoje granični prijelazi i naplata carine. Prema principu "jedna zemlja, dva sustava", Hong Kong ima drukčiji politički sistem od kontinentalne Kine.^[17] Hongkonško neovisno sudstvo djeluje pod sustavom običajnog prava.^[18][19] Temeljni zakon Hong Konga, ustavni dokument koji propisuje "visok stupanj autonomije" u svim pitanjima osim vanjskih odnosa i obrane, upravlja političkim sustavom teritorija.^[20][21] Premda raspolaže s rastućim višestranačkim sustavom, uski krug biračkog tijela kontrolira polovicu legislature. Izborni odbor s 800 članova bira šefa administracije Hong Konga, tj. šefa vlade.^[22][23]

Kao jedno od vodećih svjetskih međunarodnih financijskih središta, Hong Kong raspolaže sa značajnom kapitalističkom ekonomijom usluga, karakteriziranu niskim porezima, slobodnom trgovinom, dok je valuta, honkonški dolar, prema prometu deveta na svijetu.^[24] Nedostatak prostora uvjetovao je gušću izgradnju, što je Hong Kong razvilo kao središte moderne arhitekture i grad s najvećim postotkom nebodera.^[25][26] Zbijen prostor također je doveo do visoko razvijene transportne mreže sa stopom korištenja javnog prijevoza od iznad 90%,^[27] najvišom u svijetu.^[28]

1. ↑ GovHK: Residents. Hong Kong Government. Pristupljeno 29. rujna 2010.
2. ↑ Official Languages. Hong Kong Government. 2006. Pristupljeno 29. rujna 2010.
3. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor cia
4. ↑ Population. Census and Statistics Department, Hong Kong Government. 2021. Pristupljeno 25. prosinca 2021.
5. ↑ Population Density by Area (PDF). Census and Statistics Department, Hong Kong Government. 2009. Pristupljeno 4. listopada 2010.
6. ↑ ^{a b} Hong Kong. International Monetary Fund. Pristupljeno 9. listopada 2008.
7. ↑ Geography and Climate, Hong Kong (PDF). Census and Statistics Department, Hong Kong Government. Pristupljeno 10. siječnja 2007.
8. ↑ Ash, Russell. 2006. The Top 10 of Everything 2007. Hamlyn. str. 78. ISBN 0-600-61532-4
9. ↑ Population by Ethnicity, 2001 and 2006. Census and Statistics Department, Hong Kong Government. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2007. Pristupljeno 4. listopada 2010.
10. ↑ Fan Shuh Ching. 1974. The Population of Hong Kong (PDF). World Population Year. Committee for International Coordination of National Research in Demography: 18–20. Pristupljeno 25. kolovoza 2010.
11. ↑ Joint Declaration of the Government of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Government of the People's Republic of China on the Question of Hong Kong. Constitutional and Mainland Affairs Bureau, Hong Kong Government. 19. prosinca 1984. Pristupljeno 4. listopada 2010.. The Government of the People's Republic of China declares that to recover the Hong Kong area (including Hong Kong Island, Kowloon and the New Territories, hereinafter referred to as Hong Kong) is the common aspiration of the entire Chinese people, and that it has decided to resume the exercise of sovereignty over Hong Kong with effect from 1 July 1997.
12. ↑ On This Day: 1997: Hong Kong handed over to Chinese control. BBC News. 1. srpnja 1997. Pristupljeno 9. rujna 2008.
13. ↑ The World's Most Competitive Financial Centers. CNBC. Pristupljeno 30. listopada 2009.
14. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor cnntravel
15. ↑ Programme Highlights. Hong Kong Government. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2011. Pristupljeno 20. listopada 2010.
16. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor HKUChan
17. ↑ So, Dudley L.; Lin, Nan; Poston. 2001. The Chinese Triangle of Mainland China, Taiwan and Hong Kong. Greenwood Publishing. str. 13–29. ISBN 0-313-30869-1
18. ↑ Basic Law, Chapter IV, Section 4. Basic Law Promotion Steering Committee. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. siječnja 2015. Pristupljeno 10. studenoga 2009.
19. ↑ Russell, Peter H.; O'Brien, David M. 2001. Judicial Independence in the Age of Democracy: Critical Perspectives from around the World. University of Virginia Press. str. 306. ISBN 9780813920160
20. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor BasicLawC2
21. ↑ Ghai, Yash P. 2000. Autonomy and Ethnicity: Negotiating Competing Claims in Multi-ethnic States. Cambridge University Press. str. 92–97. ISBN 9780521786423
22. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor BasicLawC4S1
23. ↑ Rioni, S. G. 2002. Hong Kong in Focus: Political and Economic Issues. Nova Publishers. str. 9–10. ISBN 9781590332375
24. ↑ Triennial Central Bank Survey of Foreign Exchange and Derivatives Market Activity in April 2007 (PDF). Triennial Central Bank Survey 2007. Bank for International Settlements: 7. Rujan 2007. Pristupljeno 5. rujna 2010.
25. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor timeout
26. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor skyscraper
27. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor TD
28. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor pubtransport

Pogreška u citiranju: oznake <ref> postoje za skupinu "note", ali nema pripadajuće oznake <references group="note"/>