Hrvatska abeceda ili gajica, jedna je od mnogih koje se temelje na latiničnome pismu i prema prva četiri slova toga pisma (a, be, ce, de) zovu abecedom. Abeceda se razlikuje od jezika do jezika, koji imaju i drukčiji red slova, zato govorimo o posebnoj abecedi hrvatskoga jezika. Osim hrvatskoga, ovo pismo koriste i srpski, bošnjački i crnogorski jezik, a inačice ove abecede koriste slovenski jezik te transliteracija makedonskog jezika.
Hrvatska abeceda ima sljedeći slovored:
To su ujedno i nazivi velikih i malih, tiskanih i pisanih slova hrvatske abecede.
Od 30 slova u hrvatskome jeziku 27 ih se piše pomoću jednoga znaka (jednoslovi), a 3 pomoću dva znaka (dvoslovi) i to dže, elj i enj. Dvoslovi imaju dva velika oblika: Dž i DŽ, Lj i LJ, Nj i NJ. Prvi se rabi kad se samo prvo slovo u riječi piše veliko, drugi kad je cijela riječ napisana velikim slovima (LJERKA, ne LjERKA) te u pisanju složenih kratica. Đuro Daničić predložio je zamjenu dvoslova dj, dž, lj i nj za jednoslove đ, ģ, ļ i ń, prihvaćen je samo đ.
Slova Ww,Yy i Qq u hrvatskom jeziku koriste se samo pri pisanju stranih vlastitih imena i stranih zemljopisnih imena. Izvedenice ovih imenica pišu se standarnom hrvatskom abecedom prema fonološkim pravilima. Tako se naziv pokrajine u Kanadi piše izvorno kao i u francuskom jeziku - Québec[1], a izvedenice se pišu fonološki - kebeški. Slovo W postoji u nazivu zemlje Wales[2] dok se sve izvedenice ove riječi pišu se slovom V i tako se i izgovaraju (Velšani, Velški jezik). Američki grad piše se prema izvornom engleskom - New York, dok se izvedenice pišu koristeći hrvatsku abecedu - njujorški. U vrlo malenom broju slučajeva ako je izvedenica strane riječi ime ili dio imena nekog pojma izvedenica se piše izvorno kao i u jeziku iz kojeg dolazi na koji se zatim dodaje hrvatski nastavak, ponekad zanemarujući fonološka pravila - npr. Dayton je grad u Americi. Izvedenice riječi Dayton se pišu prema fonološkim pravilima - igrači su igrali utakmicu na dejtonskom stadionu. Ali u Daytonu je potpisan sporazum nazvan Daytonski sporazum.[3]
Područjem abecede, u užem smislu, bave se jezikoslovci koji proučavaju pravopis, a u širem smislu i oni koji proučavaju pravogovor.