Hrvatsko slovo | |
---|---|
Hrvatsko slovo. | |
Tip | tjednik |
Format | berliner |
Vlasnik | HKZ - Hrvatsko slovo d.o.o. |
Izdavač | HKZ - Hrvatsko slovo d.o.o. |
Glavni urednik | Stjepan Šešelj |
Utemeljen | 28. travnja 1995. |
Jezik | hrvatski |
Prestao izlaziti | 11. veljače 2022. |
Sjedište | Hrvatske bratske zajednice 4 Zagreb, Hrvatska |
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Objavljivao je članke, razgovore, podlistke, priloge, kritike i osvrte iz područja kulture i umjetnosti (književnosti, likovne umjetnosti, kazalište, televizije), članke nadahnute hrvatskom svakodnevnicom, politikom i športskim događajima te humoristično-satirični priloge (aforizme, anegdote, humoristične tekstove, stripove). Po širini pokrivenih tematskih područja u vrijeme izlaženja bio je jedinstvena novina u Hrvatskoj.[1]
Na osnivačkome skupu u Zagrebu, održanom 28. ožujka 1995., prihvaćena je koncepcija novoga tjednika, koju je izložio Dubravko Horvatić, i prijedlog Mile Pešorde o imenu »Hrvatsko slovo«. Prvi broj Hrvatskoga slova predstavili su u Zagrebu 28. travnja 1995. njegovi osnivači književnici Dubravko Horvatić, glavni urednik, Stjepan Šešelj, ravnatelj, Mile Pešorda, zamjenik glavnog urednika i urednik za književnost, i predsjednik DHK-a Nedjeljko Fabrio. Jednim od supokretača bio je hrvatski pjesnik Mile Maslać,[2] poslije zamjenikom glavnog urednika ovog lista.[3]
Ciljevi Hrvatskoga slova bili su promicanje hrvatske kulture, svijesti o nacionalnim interesima hrvatskog naroda, zatim promicanje svijesti o velikim djelima nacionalnih manjina koje su znatno pridonijele Hrvatskoj i hrvatskoj kulturi.