Back هيو دايفيد بولتيزر Arabic هيو دايفيد بولتيزر ARZ دیوید پولیتزر AZB Х’ю Дэвід Політцэр Byelorussian Дейвид Полицер Bulgarian হিউ ডেভিড পলিতজার Bengali/Bangla David Politzer Catalan Hugh David Politzer Czech H. David Politzer Danish David Politzer German
| Hugh David Politzer | |
| Rođenje | 31. kolovoza 1949. New York, SAD |
|---|---|
| Državljanstvo | Amerikanac |
| Polje | Fizika |
| Institucija | Kalifornijski tehnološki institut Caltech u Pasadeni |
| Alma mater | Michigansko sveučilište u Ann Arboru Harvardovo sveučilište |
| Poznat po | Asimptotska sloboda kvarkova Kvantna kromodinamika |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku (2004.) |
| Portal o životopisima | |
Hugh David Politzer (New York, 31. kolovoza 1949.), američki fizičar. Diplomirao 1969. na Michiganskom sveučilištu u Ann Arboru, doktorirao (1974.) na Harvardovu sveučilištu. Radio na Kalifornijskom tehnološkom institutu Caltech u Pasadeni, gdje je bio profesor teorijske fizike. U svojem prvom znanstvenom radu, objavljenome 1973., opisao je fenomen asimptotske slobode kvarkova unutar hadrona. Što su kvarkovi bliže, jaka nuklearna sila kojom međudjeluju slabija je, na malim udaljenostima gotovo iščezava i kvarkovi se gibaju kao slobodne čestice. Kad se kvarkovi razmiču jaka nuklearna sila (jako međudjelovanje) se naglo povećava i daljnje razmicanje kvarkova postaje nemoguće. To je otkriće dovelo do razumijevanja jake sile kao dijela standardnoga modela koji opisuje međudjelovanje temeljnih čestica i potaknulo je pokušaje sveobuhvatnijeg opisa temeljnih sila. Neovisno o njem do istog otkrića istodobno su došli D. J. Gross i F. A. Wilczek, za što su 2004. sva trojica dobila Nobelovu nagradu za fiziku.[1]