Humphry Davy

Humphry Davy
Naslikao Thomas Phillips
Rođenje	17. prosinca 1778. Penzance, Cornwall, Ujedinjeno Kraljevstvo
Smrt	29. svibnja 1829. Ženeva, Švicarska
Narodnost	Englez
Polje	Kemija, fizika
Institucija	Kraljevsko društvo
Istaknuti studenti	Michael Faraday William Thomson
Poznat po	Elektroliza, natrij, Kalij, kalcij, Magnezij, stroncij Barij, bor Davyjeva svjetiljka Davyjev luk
Istaknute nagrade	Copleyeva medalja (1805.)
Portal o životopisima

Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar. Najglasovitiji europski kemičar svojega doba, 1812. dobio plemstvo. Vrlo spretan eksperimentator. Otkrio omamljujuće djelovanje takozvanog rajskog plina (N₂O). Smatra se jednim od utemeljitelja elektrokemije. S pomoću elektrolize otkrio elemente kalij i natrij (1807.), magnezij, kalcij, stroncij i barij (1808.). Izolirao element bor gotovo istodobno s Gay-Lussacom (1808.). Nasuprot tadašnjemu tumačenju, dokazao kako klor nije kemijski spoj već kemijski element. Odredio kiseline kao spojeve s vodikom, a na primjeru solne kiseline dokazao da sve kiseline ne sadrže kisik, kako je to smatrao Lavoisier. Otkrio električni luk između ugljenih elektroda (Davyjev luk), izumio rudarsku sigurnosnu svjetiljku, pokazao da je dijamant jedna od alotropskih modifikacija ugljika. Bio učiteljem i voditeljem M. Faradaya u početku njegove znanstvene karijere.^[1]

1. ↑ Davy, Humphry, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.