Huni

Za egipatskog faraona pogledajte članak Huni (faraon).

Huni su bili nomadski narod koji je živio u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4. stoljeća i 6. stoljeća. 350. su godine uništili državu barbara Alana, a 375. pod vodstvom Balamira prodiru u Europu kroz Vrata naroda i potiču seobe barbarskih plemena prema granicama Rimskoga Carstva - to je početak Velike seobe naroda. Napadaju teritorije Ostrogota i Vizigota i poražavaju ih. 434. g. vlast nad Hunima preuzima Atila, Bič božji, i ujedinjuje njihova plemena, stvarajući tako moćno carstvo koje se prostiralo od Karpata do Podunavlja. 451. godine Huni se bore protiv rimskog vojskovođe Flavija Aecija u bitci na Katalaunskim poljima (Galija). Aecije pobjeđuje, ali dopušta Atili da se povuče jer ga vidi kao moguću pomoć protiv Germana. 452. Huni međutim napadaju sjevernu Italiju i zauzimaju Akvileju, no razvoj njihove države zaustavljen je 453. Atilinom smrću. Tada se povlače iz Europe i dalje miješaju s Turcima, Germanima i Avarima.