Imunosni sustav

Imunosni sustav je sustav organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica i parazita), njihovih kemijskih supstanci (toksina), kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorskih) i istrošenih stanica.

Imunološi sustav sastoji se od organa razmještenih po čitavom tijelu i stanica koje sudjeluju u imunosnim reakcijama, koje se mogu kretati po čitavom tijelu. Organi imunološkog sustava su koštana srž, timus i limfni čvorovi.

Razlikujemo dvije vrste imunosti:[1]

  • nespecifična, prirođena imunost
  • specifična, stečena imunost, koja može biti stečena aktivno ili pasivno, te stečena umjetnim ili prirodnim putem:
    • prirodno stečena:
      • pasivno - npr. antitijela majke koje novorođenče dobije majčinim mlijekom
      • aktivno - npr. antitijela koja imunosni sustav proizvede i koja ostaju u tijelu nakon infekcije
    • umjetno stečena:

Prirođena imunost čini prvu liniju obrane organizma, postoji prije kontakta s uzročnicima bolesti i reagira na isti način prema svakom štetnom agensu. Stečena imunost razvija se u kontaktu s uzročnicima bolesti, ne postoji prije prvog kontakta i potrebni su dani, tjedni ili mjeseci da bi se razvila. Ove dvije vrste imunosti ne djeluju odvojeno jedna od druge, već se međusobno nadopunjavaju. Nespecifična imunost određuje vrstu specifičnog imunosnog odgovora, dok specifična imunost dalje usmjerava i pojačava nespecifičnu. Zahvaljujući ovom uzajamnom djelovanju imunosni sustav posjeduje sposobnosti:

  • razlikovanja vlastitog od tuđeg - imunosna tolerancija
  • imunosna memorija (specifična imunost)
  • samoograničenja
  • specifičnosti (specifična imunost)
  • raznovrsnosti (specifična imunost)
  1. Portal za školeArhivirana inačica izvorne stranice od 10. veljače 2019. (Wayback Machine) Dinko Kolarić: Riječ stručnjaka - imunitet. 18. prosinca 2009. (pristupljeno 10. veljače 2019.)

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy